banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

ALERGIJE – ŠTO SU ALERGIJE, KAKO NASTAJU, KAKO IM SE SUPROTSTAVITI?

 

Alergija je prekomjerni odgovor organizma na inače bezazlene tvari koje nazivamo alergenima, a javlja se u ponovljenom kontaktu s nekom tvari.

Te tvari mogu biti: kućna prašina, pelud, dlaka životinja bili neka namirnica.

Ovisno o tome koliko je jak odgovor imunološkog sustava bit će i različit intenzitet simptoma: od laganih tegoba do razvoja po život opasnog stanja (anafilaktički šok ).

Za nastanak alergije osim nasljedne sklonosti ( ukoliko je alergičan roditelj vjerojatnost da oboli dijete je veća ), važan je i utjecaj čimbenika iz okoline. Kojim će se putem alergija tijekom života razvijati ne može se reći, jer je to individualno od djeteta do djeteta. Intenzitet alergije može varirati tijekom života, a jedino što pomaže je pravovremeno prepoznavanje, izbjegavanje alergena ( tvari koje izazivaju alergijsku reakciju ), te redovito liječenje uočenih simptoma alergije.

Kod sumnje na alergiju treba u dogovoru s liječnikom napraviti alergološke testove koje treba ponavljati svake 3 godine. Nema dobne granice za prvo alergološko testiranje i ono ovisi o pojavi simptoma alergije prvi puta.

Pretpostavlja se da je broj onih koji nisu prepoznali bolest velik budući da simptomi u početku često podsjećaju na običnu prehladu.

Međutim, ako se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme vjerojatno se radi o alergiji.

Ovisno o alergenima koji ih uzrokuju alergijski rinitis i astma mogu biti sezonski ( peludi ) i cjelogodišnji ( grinje, plijesni , kućni ljubimci ). Alergijski simptomi obično su dugotrajniji i smiruju se uz odgovarajuće liječenje za razliku od obične prehlade koja prestaje spontano.

Preporuka je izbjegavanje iritirajućih tvari kao što su: dim cigarete, parfemi, lakovi za kosu, klorni preparati.

 

KRIŽNA ALERGIJA ( PELUD – HRANA )

Alergičnim osobama u sezoni cvatnje prijeti još jedna opasnost, a to je križna alergija. Preporuka je da oni koji pate od križne alergije konzumiraju kuhano i pirjano voće i povrće budući se termičkom obradom gube učinci križne alergije.

 

PELUD AMBROZIJA

BANANA, DINJA / LUBENICA, KRASTAVCI, TIKVICE

PELUD BREZA

BADEM, BRESKVA, CELER, JABUKA, KIVI, KRUMPIR, KRUŠKA, LJEŠNJAK, MARELICA, MRKVA, ŠLJIVA, TREŠNJA

PELUD PELIN

CELER, MED, MRKVA, SUNCOKRET

PELUD TRAVA

DINJA / LUBENICA, KRUMPIR, LJEŠNJAK, NARANČA, PERŠIN, RAJČICA

 

 

SIMPTOMI ALERGIJE:

SIMPTOMI PREHLADE:

 

napadaji kihanja koji ne donose olakšanje

kihanje je povremeno i donosi olakšanje

začepljenost i osjećaj punoće u nosu, šmrcanje

začepljenost nosa i osjećaj punoće naizmjence pogađaju jednu, pa drugu nosnicu

obilniji vodenasti iscjedak iz nosa

gusti, neprozirni iscjedak iz nosa

suzenje i / ili crvenilo očiju, te svrbež očiju i ušiju

bol u mišićima

smanjenje ili čak nestanak njuha

temperatura

kašalj – rijedak, suh i nadražajan

kašalj – čest i produktivan

bolno grlo

bolno grlo

 

 

BROJKE O ALERGIJAMA

  • 25 % rizik za bolest ako je 1 roditelj alergičar
  • 75 - 80 % povećava se rizik za dijete, ako su oba roditelja alergičari
  • 40 – 50 osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata
  • 15 dana prije cvatnje ( polinacije ) treba početi liječenje peludne hunjavice
  • oko 1 milijun ljudi u RH ima neki oblik alergije koji se obično manifestira alergijskim rinitisom

 

ŠTO SVE MOŽE UZROKOVATI ALERGIJU?

  • pelud ( raznosi je vjetar sa korova, stabla, trava )
  • životinjska dlaka ( hrčak, konj, mačka, pas, zamorac )
  • grinje kućne prašine
  • spore plijesni
  • perje ( guščje, kokošje, pačje, ptičje )
  • ubodi insekata ( komarac, osa, pčela, stršljen )
  • hrana ( jagode, kokošja jaja, limun, mlijeko, orašasti plodovi )
  • lijekovi ( penicilinski antibiotici, analgetici )
  • UV zrake ( alergija na sunce )
  • aditivi ( tvari koje se dodaju hrani u svrhu poboljšavanja tehnoloških i senzorskih svojstava )

 

SIMPTOMI ALERGIJSKE REAKCIJE ( ANAFILAKTIČKOG ŠOKA ):

  • strah
  • bljedilo, cijanoza
  • slabost, umor
  • osip i svrbež
  • otežano disanje, zviždanje u prsima, promukli glas
  • iskašljavanje pjenušavog sadržaja
  • mučnina, povraćanje
  • bolovi u trbuhu, proljev
  • poremećaj rada srca (nepravilan ritam)
  • poremećaj ponašanja i stanja svijesti (dezorijentiranost, agresivnost, nemir, gubitak svijesti)
  • pad krvnog tlaka, zujanje u ušima
  • otekline – lokalizirane ili generalizirane

 

 

KAKO SE AKTIVNO SUPROTSTAVITI ALERGIJI?

 

CILJ JE SAMOPOMOĆ, IZBJEGAVANJE ALERGENA ILI SMANJENJE NJEGOVE KONCENTRACIJE!

 

ALERGIJA NA HRANU

Prvi koji je uočio alergiju na hranu bio je Hipokrat i to na mlijeko. Istraživanja kažu da je oko 1 – 2 % alergično na hranu ili neke njene sastojke.

Do danas se zna za oko 1400 namirnica koje mogu uzrokovati alergiju npr; kravlje mlijeko, kikiriki, školjke, jagode, rajčice, špinat, pšenica, piletina, soja, naranče, jaja.

Međutim, skoro 75 % alergija na hranu otpada na 3 namirnice: kravlje mlijeko, kikiriki i jaja, a najčešći alergeni su bjelančevine.

Namirnice koje se gotovo nikad ne povezuju s alergijama su: jabuke, celer, marelice, breskve, šljive, teletina, kruške, krumpir, trešnje, mrkva, riža.

Kod kupovanja namirnica obavezno pročitajte deklaraciju proizvoda ( kemijski sastav, aditivi, rok trajanja…..), izbjegavajte konzumaciju gotove hrane čiji sastav ne poznajete. Ako jedete van kuće (restoran, u gostima) obavezno pitajte sadrži li hrana koja je servirana tvari na koje je dijete alergično. Alergeni nekih namirnica mijenjaju se termičkom obradom ( povrće, voće ) kao i neki začini. Izbjegavajte davanje nepoznatih lijekova. Ako sumnjate na alergiju, vodite dnevnik prehrane i upisujte što je moguće više o hrani i tegobama nakon konzumacije.

 

ALERGIJA NA KUĆNU PRAŠINU ( GRINJE )

Prašina je prepoznata kao alergen još 1964.g; nakon sve češće uporabe tepiha u kućanstvima kao svojevrsnih skupljača prašine. Grinje su mikroskopski maleni organizmi, a borave u jastucima, tepisima, zavjesama, tapeciranom namještaju.

Bitno je reći da koncentracija alergena grinja nije u izravnoj vezi s količinom prašine. Prašina u vlažnim ( 80% vlage ), toplim ( 25° ) i loše provjetravanim prostorijama bogatija je grinjama.

Smatra se da je alergija na grinje najvažniji pojedinačni činitelj rizika za nastanak alergija.

Redovito provjetravati stan, preporučena vlažnost prostorije je do 60%, a temperature između 14 – 22° C. Izbjegavajte zavjese, tepihe, tapecirani namještaj; posteljinu redovito prati na 60 – 95° C, sušiti na temperaturi 60° barem 2 sata. Tako treba prati i plišane igračke, a treba ih maknuti iz dječje sobe, ali i povremeno preko noći zamrznuti tijekom noći u zamrzivaču. Preporuka je korištenje antialergijske posteljine ili barem presvlaka. Kod kupnje usisavača provjeriti ima li filtar za sitnu prašinu. Kućne biljke odstraniti iz spavaće sobe. Redovito četkati i prati kućne ljubimce, jer i oni sakupljaju prašinu. Kod pospremanja stana dijete neka boravi vani. Idealno mjesto za boravak djece alergične na kućnu prašinu je iznad 1200 m nadmorske visine.

 

ALERGIJA NA PELUD

Od ranog proljeća kad počnu cvasti hrast, breza, trave i drugo, pa sve do prvih jesenskih hladnoća zrak je pun peludi.

Korisno je biti upoznat s peludnim kalendarom. Informirati se treba o aktualnom stanju peludi, planirati godišnji odmor kad je kod kuće sezona peludi. Izbjegavati odlazak u prirodu u vrijeme sunca i vjetra, a ići dan nakon kiše kad je koncentracija peludi najmanja. Redovito se tuširati i prati kosu, prati ruke nakon dolaska kući. Po dolasku kući obavezno presvući odjeću. Izbjegavati otvorene prozore i prekrivati krevete. U vrijeme cvatnje boraviti što manje u prirodi, a biti u neutralnom prostoru. U automobilu zatvoriti prozore; isključiti klima – uređaje i ugraditi filtar za pelud. Kod cvatnje smanjiti tjelesnu aktivnost djece, jer se tada ubrzano diše tako da se udiše veća količina peludi, odnosno vježbati u zatvorenom prostoru. Koristiti šešire, sunčane naočale radi dodatne zaštite od peludi.

Liječenje određuje liječnik. Prva metoda liječenja je izbjegavanje alergena, a zatim se koriste antihistaminici, kapi i sprejevi za nos, aerosoli, kortikosteroidi. Postoji i mogućnost desenzibilizacije koja se provodi u bolnicama, a čija je svrha svjesno izlaganje organizma malim dozama alergena kako bi se uz pomoć imunološkog sustava postiglo da se organizam privikne na određeni alergen, tj. da postane otporan na njega.

 

PROLJEĆE JE DOBA BUĐENJA, KAKO PRIRODE TAKO I LJUDI. POTIČE NAS DA ŠTO VIŠE BORAVIMO U PRIRODI S DJECOM. IPAK, TREBAMO BITI SVJESNI SVIH OPASNOSTI KOJE PRI TOME VREBAJU.                                                                                                                                                                                                                                                                                                    

OTIĐITE U PRIRODU, UŽIVAJTE S DJECOM, ALI BUDITE OPREZNI!

 

VAŽNO!

Ukoliko je dijete koje pohađa vrtić na nešto alergično ili preosjetljivo, obvezno o tome obavijestiti odgojiteljice skupine i zdravstvenu voditeljicu.

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

  • jako zarazna virusna osipna bolest sa incidencijom obolijevanja od 90 % sve neimune djece blagog tijeka
  • kod odraslih je to puno teža bolest, nego kod djece, a sve se češće javlja i u adolescenciji
  • isti virus uzrokuje i bolest kože – HERPES ZOSTER
  • izvor bolesti samo bolesnik, a prijenos je kapljicama, sluznicama, dodirom i posredno
  • bolesnik je zarazan 2 dana prije pojave osipa, pa  sve dok se ne osuše svi mjehurići što može biti i do 10 dana
  • javljaju se u kasnu jesen, zimu, proljeće
  • najčešće obolijevaju djeca između 2 i 8 godine uz pojavu epidemija u kolektivima
  • inkubacija je 14 do 16 dana, a može biti i 21 dan
  • nakon preboljele bolesti virus ostaje latentan u živčanim stanicama i može se reaktivirati puno godina nakon primoinfekcije kad padne imunitet i onda izaziva Herpes zoster( INTERCOSTALIS, TRIGEMINUS – OFTALMICUS, MAXILLARIS i MANDIBULARIS) - meningitis, pareze perifernih živaca
  • osip kod varičela počinje sitnim mrljama ( MAKULE ), koje brzo postaju čvorići  (PAPULE ), mjehurići ( VEZIKULE ), zatim gnojni mjehurići ( PUSTULE ) i na kraju kraste ( KRUSTE )
  • osip se razvija na koži kroz 4 dana, a izbija na mahove u 4 do 5 erupcija tako da se istovremeno mogu naći svi oblici kožnih promjena ( može biti praćen porastom temperature )
  • osip se javlja po cijelom tijelu, a najgušći je na trupu i početku udova
  • osip se može javiti i u očima, ušima, ustima, spolovilu, vlasištu
  • tipičan je neugodan svrbež, a kraste padaju nakon 7 do 10 dana
  • nakon opadanja krasti mogu ostati depigmentirani prolazni ožiljci, a koži treba 6-12 mjeseci da se oporavi i vrati u prijašnji izgled

KOMPLIKACIJE:

  • sekundarne bakterijske infekcije kože, pneumonija, encefalitis, sepsa Bolest u prva tri mjeseca trudnoće može izazvati oštećenje kod ploda.

IMUNITET je trajan.

Postoji i cjepivo za varičele. Nije na listi obaveznih cjepiva propisanih zakonom, nego je proizvoljno i u dogovoru s pedijatrom ili epidemiologom.

LIJEČENJE:

  • simptomatsko, ublažavanje svrbeža u hipermanganovim kupkama,  bakar – cink  sprejom ili gelom, antihistaminicima, antipireticima
  • kratke kupke, pažljivo ispiranje i nježno brisanje kože samo tapkanjem ručnikom (ne povlačenjem po koži)
  • izbjegavanje čestih kupki i vruće vode
  • ne koristiti kreme koje izazivaju vlaženje kože, kao ni dječje pudere
  • koristiti laganu, prozračnu, pamučnu odjeću
  • djetetovi nokti moraju biti podrezani i uvijek čisti

 Aciklovirom se liječe teži oblici bolesti.

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

HRIPAVAC (veliki kašalj, magareći kašalj, crni kašalj, pertusis) je akutna bakterijska zarazna bolest uzrokovana bakterijom Bordetellapertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina bakterije se brzo hvataju za sluznicu, razmnožavaju i počinju proizvoditi toksine i mnoge druge biološki aktivne tvari izazivajući upalu. Upala remeti normalnu funkciju sluznice, a jedna od najvažnijih posljedica infekcije u dišnom sustavu jest oštećenje i poremećaj funkcije dišne sluznice s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta, te poremećajem normalnog procesa čišćenja dišnog sustava i izbacivanja sekreta. Karakterističan znak bolesti su snažni napadi nezadrživa i iscrpljujućeg kašlja koji završavaju vrlo čujnim i grubim, dubokim udisajem, zvukom nalik glasanju magarca ili kukurikanju. Bolest je jako zarazna, a zaraznost je najveća u početku bolesti, kada još nema tipičnih napadaja kašlja. Bolest se uspješno liječi antibioticima.

 

EPIDEMIOLOGIJA:
Hripavac se najčešće javlja u proljeće i ljeto. Prije uvođenja cijepljenja najviše su obolijevala djeca od 1-5. godine života i ona školske dobi, a danas je gotovo 50% oboljelih mlađe od godinu dana. Bolest se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba koja neprepoznata boluje od hripavca. Hripavac se javlja u epidemijama svakih 4 - 5 godina, a u gradovima je bolest endemska. Učestalost javljanja bolesti je jako pala u zemljama u kojima se provodi cijepljenje. 

SIMPTOMI BOLESTI:
Hripavac je dugotrajna bolest koja se dijeli u 3 stadija:KATARALNI, PAROKSIZMALNI i STADIJ REKONVALESCENCIJE. Svakistadij traje oko 2 tjedna, a nerijetko i duže. Nakon inkubacije koja traje 3-12 dana nastupa kataralni stadij bolesti.

 

Kataralni stadij bolesti obično počinje postupno, blag je i često sliči običnoj prehladi (hunjavica, crvenilo spojnice oka, serozna sekrecija iz nosa, kihanje, blagi kašalj i sl.). Razlikovanju pomaže činjenica da je tjelesna temperatura često normalna i da se kašalj, koji je jači po noći nego po danu, umjesto da nestaje, postupno pojačava.

Paroksizmalni stadij bolesti je karakterističan za hripavac i glavno mu je obilježje kašalj. Napadaji kašlja su sve češći, pogotovo noću, a izgledom mogu biti vrlo dramatični. Bolesnik odjedanput počinje nezadrživo kašljati u salvi iskašljaja bez mogućnosti udaha, čineći se kao da će se ugušiti. Za to vrijeme se zacrveni ili čak poplavi u licu (crni kašalj), oči su mu izbuljene i pune suza, usta otvorena s jezikom van usta i slinom koja teče, oznojen je i nemiran. Na vrhuncu napadaja dolazi do snažnog i dubokog i glasnog udisaja koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest i dobila imena. Nerijetko na kraju napadaja može doći do povraćanja ili izbacivanja samo malo guste, ljepljive sluzi, a bolesnik je vrlo iscrpljen. Na vrhuncu te faze bolesti bolesnik može imati i više od jednog napadaja tijekom svakog sata, a kašalj može biti izazvan bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd. Napadaji su češći noću i u zatvorenim prostorijama s lošim zrakom. Osim kašlja kod hripavca se pojavljuju i drugi simptomi: podbuhlost lica je jače izražena kod težih oblika bolesti, a na licu i bjeloočnicama može doći do sitnih, ali i većih krvarenja, a nakon napadaja i krvarenja iz nosa. Kada u tijeku bolesti napadaji kašlja postaju sve rjeđi i blaži, to je znak da je bolest ušla u

Rekonvalescentnistadij bolesti nastupa kada u tijeku bolesti napadaji kašlja postaju sve rjeđi i blaži.

Netipični hripavac je dosta čest, a važan je iz epidemioloških razloga, jer ako se ne prepozna, takav bolesnik može biti izvor zaraze za okolinu. Javlja se u ranoj dojenačkoj dobi, kod nepotpuno cijepljene djece i kod odraslih. 

DIJAGNOZA BOLESTI:

postavlja se na osnovi razgovora s bolesnikom ili roditeljima (anamneza), tipične kliničke slike i rezultata određenih pretraga. Dijagnozu bolesti nije uvijek lako postaviti, a u pravilu, na hripavac treba posumnjati u svakog bolesnika s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, osobito kada nema ostalih pratećih simptoma kao npr. povišene tjelesne temperature, grlobolje, osipa i sl. Za konačnu potvrdu često se koriste i posebne laboratorijske pretrage kao što su izolacija uzročnika, traženje specifičnih protutijela u krvi bolesnika itd.

 

KOMPLIKACIJE BOLESTI:

Komplikacije bolesti više ovise o kondiciji, dobi i njezi bolesnika nego o samom uzročniku. Glavne komplikacije su: prestanak disanja, sekundarne infekcije, kao što su upala srednjeg uha, pluća i sl.) i posljedice napornog kašljanja (krvarenje iz nosa, krvarenja u raznim organima uključujući i središnji živčani sustav, pojava kile itd.). a bolest najčešće prolazi bez većih problema

LIJEČENJE:

Liječenje se dijeli u simptomatsko i uzročno (antibiotsko). Opseg, mjesto i vrijeme liječenja uvijek određuje liječnik. Jedan od osnovnih ciljeva liječenja jest smanjenje broja napadaja kašlja te se preporučuje mirovanje uz što manje podražaja koji bi mogli izazvati kašalj. Uz simptomatsku terapiju bolest se uvijek liječi i antibioticima - eritromicinom, a u novije vrijeme i azitromicinom. 

PREVENCIJA:
Izolacija bolesnika je korisna, jer je hripavac vrlo zarazna bolest. Štoviše, preporučuje se bolesnika izolirati još 5 dana nakon početka antibiotske terapije. Nakon bliskog kontakta s hripavcem obvezatno se treba javiti liječniku radi odluke o metodama prevencije pojave bolesti u izloženih osoba.

 

CIJEPLJENJE:

Cijepljenje se može provoditi s dvjema vrstama cjepiva: cjelostaničnimi acelularnim.
Prednost acelularnog cjepiva je i ta što se može kombinirati s ostalim pedijatrijskim cjepivima te se na taj način dijete jednim ubodom zaštiti od više bolest. Primarno cijepljenje se uglavnom provodi u 4. 5. i 6. mjesecu života, s tim da je razmak između pojedinih doza 4-6 tjedana. Revakcinacija se provodi još 2 puta; nakon navršenih 18 mjeseci života i u 4. godini života. Cijepljenjem se ne postiže trajan imunitet. Indikacije i kontraindikacije za cijepljenje određuje liječnik.

 

KALENDAR OBAVEZNIH CIJEPLJENJA U RH

NAVRŠENA  DOBCJEPIVO

MJESECI

GODINE

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

GODINE

0

2

3

4

6

1

3

I

II

VI

VII

VIII

19

60

BCG

BCG

                 

BCG

     

HIB

   

HIB

HIB

HIB

HIB

               

DI-TE-PER

   

DTPa

DTPa

DTPa

DTPa

DTPa

             

POLIO

   

IPV

IPV

IPV

IPV

 

IPV

     

IPV

   

DI-TE

             

dT

     

dT

dT

 

MO-PA-RU

         

MPR

 

MPR

           

HEPATITIS B

HBV

HBV

   

HBV

       

HBV(3x)

       

ANA-TE

                         

Te

 

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica
(Izvor podataka: doc.dr.sc. Miroslav Harjaček - Klinika za dječje bolesti Zagreb)

GRLOBOLJA ( ANGINA )

 

Najčešća zdravstvena tegoba u hladnijem periodu je grlobolja.

Grlobolja je pojam koji označava infekciju mandula (tonzila), okolnog tkiva (tonzilofaringitis) i povećanje limfnih čvorova vrata.

Radi se o akutnoj zaraznoj bolesti koja se prenosi respiratornim (dišnim) putem kapljicama sline (INHALACIJA), rijeđe putem kože (INOKULACIJA), zaraženom hranom (INGESTIJA) i predmetima.

Obzirom na put prijenosa radi se velikom javno – zdravstvenom problemu, jer bolest lako poprima epidemijske razmjere, a može imati teške i opasne komplikacije.

Kod djece je obično uzročnik virus: adeno, entero virus kao i virus gripe.

Kod odraslih je obično uzročnik bakterija i to u 40 % slučajeva beta hemolitički streptokok serološke grupe A ( izaziva i šarlah, sinusitis, otitis, pneumoniju, reumatsku groznicu, glomerulonefritis, erizipel ).

NE MORA BITI PRAVILO!

 

Upala tonzila ( mandula ) dijeli se:

1. TONSILITIS ACUTA CATARRHALIS

jako crvene, otečene, pune naslaga ( virus )

2. TONSILITIS LACUNARIS

gnojna upala, tonzile povećane , crvene i pune žutih točkica ( streptokok )

3. TONSILITIS PSEUDOMEMBRANACEA

sivo – žute naslage

4. TONSILITIS  ULCERONECROTICA

duboki ulkusi, prekriveni tamnim smeđim naslagama

 

SIMPTOMI:

VIRUSNI TONZILOFARINGITIS:

STREPTOKOKNI

TONZILOFARINGITIS:

POČETAK BOLESTI:

POLAGAN

IZNENADAN

GRLOBOLJA:

NEMA BOLI ILI JE BLAGA

JAKA BOL

TEMPERATURA:

MANJA OD 38 *

VIŠA OD 39 *

GLAVOBOLJA:

NEMA

ČESTO

KAŠALJ:

ČESTO

NEMA

SEKRECIJA IZ NOSA:

ČESTO

NEMA

KONJUKTIVITIS:

ČESTO

NEMA

LIMFNI ČVOROVI:

BEZBOLNI

JAKO BOLNI I ČESTO OTEČENI

 

Izvor zaraze kod bakterijske upale je bolesna osoba ili kliconoša.

 

DIFERENCIJALNO DIJAGNOSTIČKI  RAZLIKE KOD VIRUSNE ILI BAKTERIJSKE UPALE:

Virusna upala: normalni leukociti i sedimentacija

Bakterijska upala ( streptokokna ): povišeni leukociti i sedimentacija

+ pozitivan bris grla na streptokok

 

LIJEČENJE ANGINE: 

Virusna upala: simptomatsko, mirovanje, antipireza, rehidracija, zdrava prehrana

- nema specifičnog lijeka

Bakterijska upala ( streptokokna ): ciljano, antibiotsko + simptomatsko

PENICILIN 10 DANA

u slučaju alergije na lijek daju se makrolidni antibiotici: Sumamed, Makcin ili cefalosporinski antibiotici: Zinnat

 

SPECIFIČNA PREVENCIJA:

Nije nažalost jako učinkovita iako je korisna mjera zato što postoji veliki broj streptokoknih bolesti u okolici.

Najvažnije su mjere primarne prevencije, npr. pranje ruku, boravak na zraku.

Puno je važnije pravovremeno liječenje ciljanim antibioticima.

Može se provesti kemoprofilaksa ( antibiotici ) kod osoba u bliskom kontaktu sa bolesnima, ali ona je učinkovita samo dok se piju lijekovi.

Sigurni znak izlječenja je negativan bris grla.

Streptokokne bolesti uzrokuju i razne komplikacije, gdje su od posebne važnosti tzv. poslije streptokokne bolesti ( npr. reumatska groznica, glomerulonefritis )!

 

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

  • streptokokna osipna zarazna bolest naglog početka sa grloboljom, jakim crvenilom ždrijela, malinastim jezikom, proljevom, trboboljom i sitno točkastim crvenim osipom najviše lociranim ispod pazuha, donjem dijelu trbuha i unutrašnjosti natkoljenica koji se kasnije ljušti, dok na licu nema osipa nego je prisutno bljedilo oko usana , a obrazi i usne su crveni, sa otečenim i bolnim limfnim čvorovima
  • najčešće se javlja u jesen i zimu, može i epidemijski u kolektivima djece
  • 4 – 8 godina života najčešće
  •  izvor bolesnik, a prijenos je kapljičnim putem
  • 3 do 5 dana inkubacija
  • komplikacije bolesti dolaze od 3 do 6 tjedna bolesti, a dijele se na:
  1. TOKSIČNE ( MIOKARDITIS I HEPATITIS ). POSLJEDICE: SRČANE GREŠKE, KRONIČNI MIOKARDITIS )
  2. SEPTIČNE ( OTITIS, MASTOIDITIS, SINUSITIS, LIMFADENITIS )
  3. ALERGIJSKE ( REUMATSKA GROZNICA, GLOMERULONEFRITIS )

 

IMUNITET:

  • postoji samo od toksične komponente streptokoka, tako da se ponovno može oboljeti od bilo koje druge streptokokne bolesti, npr. angine
  • postoji najmanje 5 raznih tipova toksina tako da se može i od šarlaha ponovno razboljeti

 

LIJEČENJE:

  • ciljano, antibiotsko
  • PENICILIN 10 DANA, a u slučaju alergije na lijek daju se makrolidni antibiotici : Sumamed, ili cefalosporinski antibiotici - Zinnat
  • simptomatsko: mirovanje, antipireza, rehidracija, kapi za nos, zdrava prehrana

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

Krpelji su skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća taman na visini između 50‐100 cm, te čekaju prolazak pogodnog domaćina - toplokrvne životinje ili čovjeka.
 
Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi.
Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilcem. Proces može trajati i do 6 sati, oko 2 sata mu treba da se ukopa, te još bar 2 sata sisanja da bi zarazio. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.
 
 

K U T A K    Z A   S M I J E H


 

ZAŠTO IMAMO PREZIME?

Da znaš tko si, jer neki imaju isto ime. (A.M. 6 g.)

Kad ides preko granice da mama može reći prezime preko kartice. (E.M.6 g.)

Kalendar događanja

Kolovoz 2019
23
Petak
nema događanja
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

2
Online

23 Kolovoz 2019
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!