banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

Gdje sve možete ići s djecom i obogatiti dječje iskustvo , a time i dječje doživljaje i spoznaje

 

 KAZALIŠTA

Kazalište Trešnja www.kazaliste-tresnja.hr  
 
Kazalište Mala scena www.mala-scena.hr  

Gradsko kazalište ŽAR PTICA www.zar-ptica.hr  

Zagrebačko kazalište lutaka www.zkl.hr  

Dječje kazalište “Smješko” www.kazaliste-smjesko.hr  

 

MUZEJI

Arheološki muzej www.amz.hr  

Etnografski muzej www.mdc.hr/etno  

Hrvatski prirodoslovni muzej www.hpm.hr  

Muzej grada Zagreba www.mgz.hr  

Tehnički muzej www.mdc.hr/tehnicki  

Tiflološki muzej www.tifloloskimuzej.hr  

DJELOKRUG RADA PEDAGOGA

 PEDAGOGINJA

Pedagog kao profil pedagoškog stručnjaka prisutan je u vrtiću kao nezaobilazni činitelj kvalitetnog ostvarenja osnovne zadaće - ranog odgoja i obrazovanja predškolske djece, što uključuje širok raspon djelovanja:

  • promicanje i istraživanje različitih koncepcija, teorijskih postavki, znanstvenih spoznaja i dostignuća,
  • unaprjeđivanje kvalitete rada s djecom i roditeljima, te stručno usavršavanje, osposobljavanje i obrazovanje odgajatelja i ostalih sudionika u procesu
  • istraživanje i vrednovanje kvalitete primjene programa, odnosno humanog i materijalno organizacijskog okruženja u kojima se programi provode.
  • Poslovi i zadaće pedagoga definiraju se na nekoliko razina: u odnosu na dijete, roditelje, odgajatelje, te društveno okruženje, što taj posao čini izuzetno složenim.

Pored toga, pedagog obavlja i ostale poslove:, poslove dokumentiranja odgojno-obrazovne djelatnosti, organiziranja studentske prakse i izleta .
S obzirom na dijete, primarna je zadaća pedagoga podizanje dnevne kvalitete života u vrtiću u skladu s njegovim razvojnim i aktualnim potrebama

Gledajući na odgajatelje osnovna je zadaća podrška i pomoć u ostvarenju odgojno-obrazovnog procesa, kao i usmjeravanje odgajatelja u osobnom i profesionalnom rastu.

U Suradnji s roditeljima glavni cilj je podrška u odgovornom roditeljstvu te jačanje partnerskih odnosa dječjeg vrtića i obitelji. 

Primarna zadaća u odnosu na društveno okruženje je jačanje društvene svijesti o važnosti ranog odgoja i obrazovanja, te promidžba djelatnosti.Za kvalitetno obavljanje širokog raspona navedenih poslova od neprocjenjive je važnosti kontinuirana edukacija pedagoga, o čemu postoji visoka svijest. Međusobna profesionalna podrška i pomoć, kao i razmjena iskustva iz prakse, ostvaruje se putem Aktiva pedagoga i Aktiva razvojno-pedagoške djelatnosti.

Bitne zadaće rada pedagoga definiraju se Godišnjim planovima i programima rada za svaku pedagošku godinu, a vezane su uz određeni segment djelatnosti koji se želi unaprijediti.

Pedagog, kao član stručnog tima vrtića, usmjeren je na timski rad i interdisciplinarni pristup, što su nezaobilazni preduvjeti zajedničkog uspješnog djelovanja.


 

 

PEDAGOGINJA SAVJETUJE

 

Što je slikovnica ?


Slikovnica je prva djetetova knjiga u kojoj je priča upotpunjena ili proširena i obogaćena ilustracijama. No, priča može biti ispričana i bez riječi, samo slikama ili su slike nanizane kao pojmovi koje dijete razgledava, prepoznaje, imenuje i priča o njima. Ako se radi o dobroj i vrijednoj slikovnici, u pravilu su imena autora i ilustratora navedena na naslovnici, dok su anonime slikovnice često znak da se radi o manje vrijednom, lošem djelu.

 

Dobra slikovnica:

Kvaliteta se procjenjuje prema ilustracijama i tekstu ili pak prema njihovoj međusobnoj usklađenosti i opremi.

 

Tekst slikovnice treba biti:

prilagođen djetetovoj sposobnosti razumijevanja poruke koju prenosi; zanimljiv, smislen i pisan jasnim i djetetu razumljivim jezikom.

 

Ilustracije u slikovnici trebaju biti:

  • jednostavne i djetetu razumljive;
  • estetski vrijedne, skladnih boja i odgovarajuće poruci koju prenose da bi razvijale djetetov smisao za lijepo;
  • realne kada djetetu pojašnjavaju neke pojmove;
  • maštovite kada prate radnju koja dijete uvodi u svijet stvaralaštva i mašte i obogaćuju doživljaj;
  • s manje detalja za mlađu djecu, bogatije i složenijih kompozicija za stariju djecu;

Slikovnica mora biti tiskana neotrovnim bojama, zaobljena i bez oštrih rubova te prikladna za rukovanje.

 

Slikovnica se mijenja s djetetovim odrastanjem:

  • slikovnice za najmanju djecu (u prvoj i drugoj godini života) više sliče igrački no knjizi – rasklapaju se u lepeze, sastavljaju u maštovite oblike, izrezane su i oblikovane prema nekom liku na slici, debele, izrađene od kartona ili mekane i savitljive, izrađene od tkanine, spužve ili plastike;
  • u ranoj dobi djeca vole slikovnice s ritmičkim stihovima, brojalicama i pjesmicama koje uvijek ponovno i sa zadovoljstvom slušaju;
  • prve djetetove slikovnice su obično tzv. pojmovne slikovnice (slike predmeta, ljudi, okruženja iz prirode…) koje su za malo dijete i prvi udžbenici uz koje uči tumačiti sliku, prepoznavati, govoriti, opisivati, uspoređivati …
  • slike u slikovnicama za najmlađu djecu ne smiju biti opterećene suvišnim detaljima koji bi mogli odvlačiti djetetovu pažnju; dok su djeci mlađe dobi primjerene slikovnice s više slika, a manje teksta, starijima uz ilustracije treba i složenija radnja;
  • kako dijete odrasta i osamostaljuje se u razgledavanju, listanju pa i čitanju slikovnica, ilustracije sve više gube informativnu funkciju i u sve većoj mjeri ispunjavaju estetsku – slika više ne pomaže shvaćanju teksta već obogaćuje doživljaj;
  • četverogodišnjacima i petogodišnjacima zanimljive su radnje s jednostavnim zapletom, priče o ljudima i događajima bliskim njihovom iskustvu, a djecu u šestoj godini života zanimaju složenije priče o ljudima i prirodi bliskih i dalekih krajeva, zatim basne i bajke;
  • starijoj predškolskoj djeci primjerene su slikovnice s maštovitim, nedorečenim ilustracijama, jer dijete slušajući i čitajući samo stvara predodžbe o likovima i radnji.

 

Ne zaboravite!

  • budite poticaj Vašem djetetu u svim aktivnostima vezanim uz čitanje;
  • čitajte i sami jer dijete rane dobi mnogo toga uči po modelu;
  • budite uvijek okruženi knjigama i materijalima za čitanje;
  • otkrijte što najviše veseli Vaše dijete pri čitanju, upoznajte njegove čitateljske interese;
  • učlanite dijete u dječju knjižnicu što ranije, zatražite savjet knjižničara o tome što čitati djetetu određene dobi;
  • darujte djetetu slikovnice što češće.

 

Podijelite užitak čitanja sa svojim djetetom, i onim tek rođenim!

Brojna su istraživanja pokazala da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine .... Stoga čitanje djetetu treba postati dio svakodnevnog ugodnog druženja roditelja i djece.


(autor teksta mr.sc. Ivanka Stričević)

Pripremila: Nikolina Bošnjak, prof.

 

 

 

Preporuka za odabir slikovnice:

Max Velthuijs:“Zaljubljeni žabac“

Max Velthuijs:„Žabac i stranac“

Sunčana Škrinjarić: „Plesna haljina žutog maslačka“

A.Tolstoj i N.Sharkey:“Djed i repa“

O. Wilde: „Sebični div“

H. Cooper: „Juha od bundeve“

Branko Ćopić:“Ježeva kućica“

Poticanje govora, jezika i izražavanja u najranijoj dobi

 

Tijekom ove pedagoške godine intenzivnije ćemo djelovati na poticanju pravilnog govora, jezika i izražavanja djece. Naša pedagoginja Nikolina Bošnjak, također je profesorica hrvatskog jezika i provodit će akcijsko istraživanje na zadanu temu.

Nositeljica programa je naša ravnateljica; Draženka Sesan, odgojitelji i stručni tim.

Upoznat ćemo Vas sa bitnim zadaćama u odnosu na : dijete, odgojitelje, roditelje, a potom ćemo Vam prikazati što bi u određenoj razvojnoj dobi trebalo usvojiti iz zadanog područja, kako biste dobili određene smjernice.

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE

  • poticati razvoj govora djece s ciljem da se govorno jezične sposobnosti djece  razviju u punom potencijalu
  • poticanje  razvoja govornog izražavanja  i jezičnog stvaralaštva od rane dobi s ciljem prevencije govorno-jezičnih poremećaja  
  • razvijati sposobnost složenih misaonih operacija – induktivno i deduktivno zaključivanje, apstraktno mišljenje
  • razvijati intelektualne sposobnosti operiranja količinskim i prostornim, te vremenskim odnosima
  • poticati razvoj jezika i govora kroz centre za razvoj jezika i govora u SDB
  • osmisliti stimulativne igre za razvoj govornih i jezičnih vještina
  • pratit razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva uz pomoć protokola za praćenje govorno-jezičnog razvoja djece

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

  • čitanje stručne literature iz zadanog područja, razmjenjivanje znanja, stavova i iskustava putem interaktivnih radionica
  • osvještavanje odgojitelja o važnosti sustavnog rada na razvijanju predčitalačkih, grafomotoričkih, okulomotoričkih i predmatematičkih vještina
  • promišljanje igara i aktivnosti za stvaranje poticajnih centar za razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva
  •  

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

  • informirati i educirati roditelje o značenju pravovremenog poticanja razvijanja navedenih vještina
  • koristiti roditeljske resurse i poticati aktivno sudjelovanje roditelja u navedenom programu
  • informirati i educirati roditelje putem kutića za roditelje, brošura i informativnih letaka

 

 

STANDARD

INDIKATORI KVALITETE

NOSITELJI

VRIJEME TRAJANJA

-Edukacija odgojitelja i roditelja o važnosti navedenih vještina

 

-Inicijalno snimanje materijalnih uvjeta za poticanje vještina u odgojno -obrazovnom procesu

 

-Primjena projekta u svim skupinama

 

-Procjena indikatora postignuća i evaluacija projekta

-Inicijalni i ciljani upitnici za odgojitelje

 

-Protokoli snimanja prostorno – materijalnog konteksta i aktivnosti

-Ankete

-Praćenje dijelova

Odgojno-obrazovnog procesa

 

-Protokola

 

 

-Kvalitativna i kvantitativna analiza postignuća

-Stručni tim

-Ravnatelj

-Odgojitelji

 

Kontinuirano tijekom godine

 

 

Razvoj govora od rođenja do 5. godine

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.

Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.

 

Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • okreće se prema smjeru izvora zvuka
  • uživa u igri ku-kuc (skrivanje lica iza dlanova)
  • sluša i usmjerava pažnju kada mu se govori
  • prepoznaje neke riječi (sok, medo, noga)
  • počinje odgovarati na zahtjeve („dođi“, „želiš još?“)
  • koristi se govorom ili zvukovima kako bi pridobio pažnju okoline
  • brbljanje ima izmjene ritma (duge i kratke grupe zvukova)
  • imitira različite govorne zvukove
  • izgovara jednu ili dvije riječi (tata, mama) iako ne moraju te riječi biti jasne

 

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati
  • dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima
  • nema dosljedne reakcije na glasne zvukove
  • ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom
  • ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve
  • ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije

 

Razvojni period od 1. do 2. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • zna pokazati neke dijelove tijela
  • sluša i razumije jednostavna pitanja i upute („Donesi medu“, „Gdje je mama?“, Poljubi bebu!“)
  • sluša kratke priče i voli pjesmice
  • pokazuje slike u kjnizi kada ih se imenuje
  • rječnik se proširuje („svaki dan po jedna nova riječ“)
  • koristi upitne riječi („Što to?“, „Gdje zeko?“, „Ide pa-pa?“)
  • koristi rečenice od dvije riječi („još skakati“, „neće vode“, „tatin auto“)
  • koristi se različitim suglasnicima na pocetku riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi („donesi bebu“)
  • dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje
  • dijete ne pokušava oponašati govor odraslih
  • koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta , bez korištenja rijeci

 

Razvojni period od 2. do 3. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • razumije razlike u značenju suprotnih pojmova (veliko-malo, gore-dolje, idi-stani, noc-dan, ima-nema)
  • sluša i izvodi dvije molbe zaredom (uzmi bebu i stavi je u krevet)
  • imenuje većinu stvari (ima riječ za gotovo sve oko sebe)
  • u spontanom govoru koristi 2-3 rečenice kako bi postavljalo pitanja i komentiralo stvari oko sebe
  • Imenuje predmete koje želi dobiti (traži željeno govorom)
  • Okolina razumije djetetov govor (uključujući slušatelje koji ne poznaju dijete)

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi
  • ne povezuje dvije riječi
  • djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima
  • dijete ne razvija simboličku igru

 

Razvojni period od 3. do 4. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • dijete čuje i reagira kada ga se zove iz druge prostorije
  • sluša radio i TV na istom stupnju glasnoće kao i odrasli
  • razumije jednostavna pitanja tipa Tko? Što? Gdje? Zašto?
  • Govori o svojim aktivnostima, razgovara i opisuje svakodnevne situacije
  • Djetetov govor je razumljiv svima
  • Koristi višečlane rečenice (od 4 ili više riječi)
  • Dijete govori lako, tečno, bez ponavljanja slogova ili riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • djetetov govor je nerazumljiv
  • djetetov rječnik je siromašan
  • djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan
  • produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora)

 

Razvojni period od 4. do 5. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • dijete sluša i obraća pažnju na priče te odgovara na pitanja o njima
  • dijete čuje i razumije većinu onoga što je rečeno kod kuće ili u prostorima u kojima boravi
  • u rečenicama koristi mnogo detalja – ima bogat rečenični iskaz
  • dijete priča priče dosljedne temi
  • lako komunicira i s odraslima i s djecom
  • većinu glasova izgovara pravilno (osim l,lj i r, ali tu je potrebna procjena logopeda)
  • dijete koristi pravilne gramatične iskaze

 

 

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja
  • dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije
  • djetetov govor je nerazumljiv
  • prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova
  • djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja
  • postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora


Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu

Napisala :
prof. logoped Ivana Ðuric-Katanic

 

Pripremila:

prof.pedagog Nikolina Bošnjak

K U T A K    Z A   S M I J E H


 

ZAŠTO IMAMO PREZIME?

Da znaš tko si, jer neki imaju isto ime. (A.M. 6 g.)

Kad ides preko granice da mama može reći prezime preko kartice. (E.M.6 g.)

Kalendar događanja

Listopad 2018
21
Nedjelja
nema događanja
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

4
Online

21 Listopad 2018
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!