banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

OBAVJEŠTAVAJU SE RODITELJI ČIJA SU DJECA IZBIVALA TIJEKOM LJETA IZ DJEČJEG VRTIĆA „ DUGO SELO “ 60 DANA I  DULJE RADI KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA ILI NEKOG DRUGOG RAZLOGA DA SUKLADNO ČLANKU VI PROGRAMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE, HIGIJENE I PRAVILNE PREHRANE DJECE U DJEČJIM VRTIĆIMA (N.N. 105/02) I KUĆNOG REDA DJEČJEG VRTIĆA „ DUGO SELO “ MORAJU PONOVNO DONIJETI LIJEČNIČKU POTVRDU DA DIJETE MOŽE POLAZITI VRTIĆ (NE STARIJU OD MJESEC DANA).
 
DJEČJI VRTIĆ "DUGO SELO"
VLATKA TOVERNIĆ - ZDRAVSTVENA VODITELJICA

LJETNA PUTNA LJEKARNA

Bez obzira kamo putujete, uvijek je sa sobom dobro nositi svoju malu putnu ljekarnu!

 

Opširnije...

UPALE DIŠNIH ( RESPIRATORNIH ) PUTOVA KOD DJECE VRTIĆKE DOBI

Akutne respiratorne bolesti vodeći su problem u predškolskim ustanovama kako u našoj zemlji tako i u svijetu, te im stoga treba posvetiti osobitu pozornost, a najčešće se javljaju u jesen i zimu.

Nakon što dijete krene u vrtić javlja se gotovo neprekidno „ curenje „ iz nosa i kašalj. Iscjedak može biti vodenast ili gust, bistar ili obojen. Kašalj je obično produktivan ( vlažan ) i javlja se radi cijeđenja sekreta niz stražnju stjenku ždrijela u dušnik i bronhe. Opće stanje djeteta većinom je dobro, a nema ni povišene tjelesne temperature.

Akutne respiratorne bolesti najčešći su razlog izostanka djece u prve 3 godine života kod vrtićke djece. Ulaskom djeteta u kolektiv počinje njegovo intenzivno druženje s vršnjacima što dobro utječe na socijalizaciju, ali dovodi i do čestih  infekcija pogotovo gornjih dišnih putova. Roditelji tada često pitaju: „ Što se događa s imunitetom mojeg djeteta?“; tj; „ Postoji li netko u skupini tko je nosilac neke bolesti?“. Odgovor na prvo pitanje je da je s djetetovim imunitetom  sve u redu. Dijete je u svom obiteljskom krugu uglavnom živjelo izolirano od mogućih kontakata s izvorima zaraznih bolesti. Ulaskom u skupinu osobni i grupni kontakti djeteta su intenzivniji i učestaliji. Odgovor na drugo pitanje bi bio da otprilike 1 / 3 ljudi nosi u ždrijelu neku bakteriju koja kod osjetljive osobe ili samog domaćina može u pogodnom trenutku izazvati bolest.

Učestalost obolijevanja smanjuje se u vrtićkoj dobi da bi se u dobi od 5 godina izjednačila s učestalošću obolijevanja djece koja ne idu u vrtić. Razlog tome je sazrijevanje imunološkog sustava čime dolazi do prirodne otpornosti na bolesti.

Još prije desetak godina pedijatri su redovito uzimali briseve i propisivali antibiotike da bi izliječili bolesnu djecu i spriječili širenje zaraze. Na žalost, ta se strategija s vremenom pokazala neuspješnom. Dijete se naime, po završetku antibiotske terapije i povratkom u skupinu vrlo brzo opet zarazi tako da se shvatilo da bez obzira na antibiotike nema očekivanog učinka. Antibiotici osim što liječe upalu remete normalnu bakterijsku floru crijeva. U posljednje vrijeme raste spoznaja o važnosti normalne bakterijske flore crijeva u razvoju imunološkog sustava, te o potencijalnoj ulozi u nastanku alergijskih i autoimunih bolesti.

 

KAKO SPRIJEČITI BOLESTI DIŠNIH PUTOVA?

* REDOVITO I PRAVILNO PRANJE RUKU = VRLO JEDNOSTAVNA I VRLO UČINKOVITA MJERA U SPREČAVANJU I ŠIRENJU BOLESTI

RUKE SE PERU PRAVILNO:

  • podigni rukave da ih ne smočiš
  • namjesti vodu toplo – hladno
  • isperi ruke toplom vodom
  • koristi tekući sapun
  • pravilno operi ruke, isperi ruke od sapuna
  • zatvori slavinu
  • dobro obriši ruke papirnatim ručnikom
  • baci papir u koš za smeće
  • pravilno pranje ruku traje najmanje 30 sekundi

 

* KOD ULASKA DJETETA U SKUPINU OBAVEZNO OPRATI RUKE

* NAKON KIHANJA I KAŠLJANJA OBAVEZNO OPRATI RUKE

* OBAVEZNO PRANJE RUKU PRIJE OBROKA, NAKON UPORABE WC, NAKON BORAVKA NA IGRALIŠTU, NAKON IGRE

* PRIJE I NAKON PROMJENE PELENA

* “ HANDS – FREE PRISTUP “ - RUKE ŠTO MANJE PRINOSITI LICU (OSIM KAD SE JEDE ILI PERE)

 

NE ZABORAVI DA SE VEĆINA BOLESTI DIŠNIH PUTOVA ŠIRI RUKAMA!

 

* REDOVITA PROMJENA ČETKICE ZA ZUBE

  • četkica se obavezno mijenja svaka 3 mjeseca
  • nakon preboljele streptokokne upale grla, a 5 dana po završetku terapije obavezno promijeniti četkicu budući da postoji mogućnost ponovne zaraze (zaostale bakterije na četkici)

 

* PRAVILNO I REDOVITO BRISANJE NOSOVA PAPIRNATIM MARAMICAMA KOJE ĆE SE NAKON UPORABE BACITI U KOŠ ZA SMEĆE I OBAVEZNO PRANJE RUKU

  • što omogućava bolju prohodnost dišnih putova i lakše disanje prehlađenog djeteta, a sprečava i širenje bolesti u skupini

 

* PODUČITI DJECU DA KOD KIHANJA I KAŠLJANJA KORISTE PAPIRNATE MARAMICE KOJE ĆE NAKON UPORABE BACITI U KOŠ ZA SMEĆE I OBAVEZNO OPRATI RUKE

* REDOVITO  PRESVLAČENJE  POSTELJINE

  • posteljno rublje se mijenja tjedno, te prema potrebi
  • svako dijete mora imati svoje posteljno rublje i pidžamu koji se nakon spavanja slažu tako da je površina koja je u kontaktu s djetetom okrenuta prema unutra, pa na taj način nema kontakta i mogućeg prijenosa bakterija s edne posteljine na drugu

 

* ČEŠĆI BORAVAK NA ZRAKU PRIMJEREN VREMENSKIM PRILIKAMA

  • u zatvorenom i grijanom prostoru dolazi do sušenja sluznice dišnih putova, te smanjenja funkcije sićušnih dlačica u nosu koje pročišćavaju zrak koji udišemo
  • stoga je zrak koji udišemo onečišćen i takav odlazi u donje dijelove dišnog sustava, te šteti organizmu
  • izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sluz ( djeci curi nos, suze oči kad je hladno ) i tako se pojačava učinak čišćenja zraka
  • djeca se na otvorenom prostoru više kreću, pa je disanje i strujanje zraka u dišnim putovima brže, a tako se učinkovitije odstranjuju štetne čestice sa sluznice dišnih putova
  • svakodnevno obavezno boraviti na zraku, osim u slučaju guste magle, kiše, jakog vjetra ili neadekvatne odjeće i obuće

 

ČEŠĆE PROVJETRAVANJE PROSTORIJA KROZ 2 – 3 MINUTE U KOJIMA BORAVE DJECA ( PRI TOME DJECU SKLONITI U DRUGI PROSTOR )

* OSIGURAVANJE OPTIMALNE TEMPERATURE  U PROSTORIJAMA GDJE BORAVE DJECA ( 20 – 22 STUPNJA ZA IGRU, 18 STUPNJEVA ZA SPAVANJE ), KAO I VLAŽNOSTI ZRAKA OVLAŽIVAČIMA ZRAKA, INDIREKTNIM OTVORENIM PROZORIMA

PRAVILNO ODIJEVANJE I OBUVANJE DJECE

  • slojevito odijevanje kako se djeca prema potrebi mogu raskomotiti ili utopliti prema potrebi
  • nepotrebno je djeci obući previše odjeće, jer se onda ona znoje
  • dijete kao i sebe treba obući i obuti prema vremenskim uvjetima, a ne prema kalendaru
  • odjeća i obuća ne smiju biti tijesne, uske, sputavati tjelesne pokrete, pritiskati dijelove tijela, izazivati žuljeve i natiske
  • odjeća i obuća ne smiju biti ni prevelike ili preširoke, jer onda padaju s nogu ili se iskrivljuju noge
  • neadekvatna odjeća i obuća loše utječu na djetetovu sigurnost i spretnost

 

* PRAVILNA PREHRANA

  • prehranu treba planirati u skladu s godišnjim dobima i djetetovim uzrastom
  • u zimi se prednost daje agrumima (limun, mandarina, naranča), povrću na salatu ( cikla, zelje ), te grašku, tuni i sušenom voću

 

* UNOS TEKUĆINE

  • S obzirom da je više od pola dječjeg organizma sastavljeno od vode jako je bitno unositi u organizam dovoljnu količinu tekućine ( oko 65 – 70 % ljudskog tijela čini voda)
  • Količina koja se popije ovisi o veličini tijela, fizičkoj aktivnosti, klimi
  • Žeđ treba spriječiti!
  • Potreba za unosom tekućine može se zadovoljiti svježe iscijeđenim voćnim sokom, čajem s limunom i medom, negaziranim pićem ili mlijekom, ali obična voda je uvijek najbolji izbor

 

DNEVNE POTREBE ZA TEKUĆINOM OVISNO O DOBI DJETETA

DOB

( RASPON TJELESNE TEŽINE )

VODA - TEKUĆINA

ML / KG TT

NOVOROĐENČE

( PRVIH MJESEC DANA )

60 ML / KG TT

DOJENČE

( 4 – 10 KG )

100 – 150 ML / KG TT

PREDŠKOLSKO DIJETE

( 10 – 20 KG )

1000 ML + 50 ML NA SVAKI KG TT IZNAD 10 KG TT

ŠKOLSKO DIJETE

( 20 - 50 KG )

1500 ML + 20 ML NA SVAKI KG TT IZNAD 20 KG TT

ADOLESCENTI I ODRASLI

( PREKO 50 KG )

2100 – 3000 ML

 

 

 

* TJELESNA AKTIVNOST

  • doprinosi jačanju imunološkog sustava
  • djeluje na skladan psihofizički razvoj
  • u DV se provodi od 2 godine života do polaska u školu

 

* REDOVITO ODRŽAVANJE ČISTOĆE KAKO VANJSKOG TAKO I UNUTARNJEG PROSTORA  DJEČJEG VRTIĆA SA POJAČANOM HIGIJENOM SANITARNIH ČVOROVA

* REDOVITO PRANJE I DEZINFEKCIJA IGRAČAKA

* REDOVITA DEZINFEKCIJA STOLOVA ZA OBROKE I IGRU DJECE

* REDOVITA DEZINFEKCIJA STOLOVA ZA PREMATANJE DJECE

* ČUVANJE ZDRAVLJA DJETETA JE ZADAĆA I RODITELJA I SVIH KOJI RADE S DJECOM

* DJETETU TREBA NA NJEMU PRIHVATLJIV NAČIN, POŠTUJUĆI NJEGOVA PRAVA I POTREBE UZ OSOBAN POZITIVAN MODEL PONAŠANJA, OMOGUĆITI KVALITETNE UVJETE ZA STJECANJE POZITIVNIH I KORISNIH NAVIKA ZA ZDRAV NAČIN ŽIVOTA.

* USVAJANJE ZNANJA I VJEŠTINA BITNIH ZA ZDRAV NAČIN ŽIVOTA PRIDONOSI I BOLJOJ PREVENCIJI OD BOLESTI.

* NEOPHODNA JE DOBRA KOMUNIKACIJA, TE SVAKODNEVNA RAZMJENA INFORMACIJA IZMEĐU RODITELJA I VRTIĆA O ZDRAVSTVENOM STANJU DJETETA, JER POMAŽE U SPREČAVANJU, RANOM OTKRIVANJU I ŠIRENJU BOLESTI!

 

NAJČEŠĆE BOLESTI SU AKUTNE RESPIRATORNE INFEKCIJE

( ARI )

 

AKUTNE UPALE RESPIRATORNOG ( DIŠNOG ) SUSTAVA IZAZVANE ŽIVIM UZROČNICIMA:

  • VIRUSI – PREKO 85 %
  • BAKTERIJE – OKO 10 %
  • MIKOPLAZME
  • GLJIVICE
  • ARI ČINE 2 / 3 ZARAZNIH BOLESTI
  • ODRASLI OBOLE 3 – 5 PUTA GODIŠNJE
  • DJECA OBOLE I DO 10 PUTA GODIŠNJE

VJEROJATNOST OBOLJEVANJA NAKON IZLOŽENOSTI UZROČNIKU:

  • DJECA 1:1 DO 1:2
  • ODRASLI 1:4 DO 1:5

UČESTALOST OBOLIJEVANJA OD BOLESTI DIŠNIH PUTOVA NE SMANJUJE SE AKO DIJETE BORAVI U KOLEKTIVU KRAĆE TIJEKOM DANA

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

Pravilna prehrana od začeća preko dojenačkog perioda i perioda malog djeteta , preduvijet je za optimalan rast i razvoj, a  time i za formiranje zdrave odrasle osobe . Zato je ulaganje u taj period jako važno . Nepravilna prehrana pogotovo u fazama intenzivnog rasta utire put većini kroničnih bolesti djece i odraslih koje obilježavaju moderno doba . Radi se o bolestima poput pretilosti , atopijskim i autoimunim bolestima , kao i kroničnim bolestima crijeva . Poveznice između prehrane i kasnijim sklonostima bolestima brojne su i iz godine u godinu su sve izraženije . Pojava povišenog krvnog tlaka , pretilosti , bolesti krvožilnog sustava , dijabetesa u odrasloj dobi u posljedičnoj su vezi s prehranom od najranije dobi . Kasniji nepovoljan način života koji uključuje stres , pušenje , nastavak nepravilne prehrane kao i tjelesnu neaktivnost povećava ionako prisutan rizik . Pravilna prehrana u ranom djetinjstvu izravno i preventivno utječe na rast , kognitivni i tjelesni razvoj , ispunjenje genetskog potencijala pojedinca . Zato nam je u cilju stvaranje pozitivnih prehrambenih navika kao i pravovremeno , kvalitetno i razumljivo informiranje o novim spoznajama u prehrani roditelja i djece . Prehrana u dječjim vrtićima se zasniva na stručno – znanstvenim spoznajama , raznovrsna je i adekvatno balansirana , znači pravilna .

Stoga je Vlada Republike Hrvatske 2006 . g . donijela Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece  od 2006 – 2012. g ; gdje je treće poglavlje posvećeno pravilnoj prehrani djece.

Ljiljana Vučemilović i Ljuba Vujić – Šisler su zdravstvene voditeljice u zagrebačkim vrtićima i uz pomoć stručnjaka iz raznih područja ( pedijatara , psihologa , nutricionista ) 2007 . g su izdale priručnik “ Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi “ . 
Priručnik kao takav je iznimno vrijedan , edukativan materijal o prehrani djece predškolske dobi. 
Uvažavaju se klimatske i kulturološke osobitosti našeg područja. 
Iste autorice su 2009 . g objavile i knjigu “ Vrtićka kuharica “ sa receptima iz svakodnevne kuhinje u vrtiću.

Dijete treba imati tri glavna obroka i dva do tri međuobroka u danu i to slijedećeg rasporeda: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera.

 

 OZNAKA  VRIJEME OBROKA (SATI)  OBROK

%

DNEVNIH

POTREBA

PREPORUČENE VRSTE HRANE ZA OBROKE

(ZA DJECU OD 1 DO 6 GOD.)

 1  6.30 - 7.00  ZAJUTRAK  10%  Mlijeko ili mlječni napici,čaj, žitne pahuljice, pecivo, keksi
 2  8.30 - 9.00  DORUČAK  25%  Mlijeko ili mlječni napici, žitne pahuljice ili kruh, namazi, mlječni namazi, namazi od ribe, mesne prerađevine ( naresci ), jaja, voće
 3  12.30 - 13.00  RUČAK  35%

 Juhe, kuhano povrće , variva od povrća, krumpira , mahunarki i žitarica , složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i žitnim proizvodima, meso, perad, riba, jaja, salate, voće

 4  15.00 - 15.30  UŽINA  10%

  Mlječni i fermentirani proizvodi i napici, žitne pahuljice, kruh, namazi, voće, prirodni voćni sokovi, slastice

5 18.00 - 19.00 VEČERA 20%

Kuhana lagana jela od povrća, krumpira, žitni proizvodi s mesom, peradi, ribom, jajima, sirom, voće  salate od svježeg povrća, žitarice, mlječni i fermentirani proizvodi

 

 

Važni sastojci glavnog obroka su: lako probavljive vrste mesa , riba , jaja , žitarice i njihovi proizvodi , povrće. 

Važni sastojci međuobroka su: svježe i suho voće , povrće , mliječni i fermentirani proizvodi , sir , namazi od mahunarki , ribe , frape , manji komad kolača i dr. 

Tijekom dana obavezno treba nuditi tekućinu više puta , najbolje vodu .

 

OBILJEŽJA PRAVILNE PREHRANE SU :

  • INTEGRALNE ŽITARICE I NJIHOVI PROIZVODI 
  • PUNOMASNO MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI 
  • PUNOMASNI FERMENTIRANI I PROBIOTSKI PROIZVODI 
  • MAHUNARKE 
  • SVJEŽE DOMAĆE SEZONSKO VOĆE 
  • SVJEŽE DOMAĆE SEZONSKO POVRĆE 
  • SUŠENO DOMAĆE VOĆE 
  • LAKO PROBAVLJIVE VRSTE MESA 
  • SVJEŽE ZAČINSKO BILJE 
  • ZAČINI 
  • TEKUĆINA – PITKA VODA TIJEKOM DANA 
  • DOBRO BALASIRANA I KOMBINIRANA PREHRANA

VAŽNOST IZGLEDA HRANE

Kod serviranja hrane bitno je voditi računa o estetici izgleda hrane , jela i stola . Lijepo uređen stol  budi želju i potrebu za hranom . 
Odrasli trebaju svojim znanjem pomoći djeci u usvajanju navika pravilne prehrane . O tome treba voditi brigu kod serviranja obroka djeci kako u dječjem vrtiću tako i u roditeljskom domu .

 

VRSTE HRANE KOJE SE NE PREPORUČUJU  U PREHRANI DJECE :

Plodovi mora, gljive, arašidi (kikiriki), “ light ” mliječni proizvodi, tvrde vrste margarina osim za pripremu hrane, gazirani napici, jaki začini ( ljuta paprika, papar i dr. ), grickalice ( čips, smoki, krekeri, štapići ) zvalaće gume, bomboni, lizaljke.

 

POMOĆ DJETETU KOD UVOĐENJA NOVIH NAMIRNICA U PREHRANU :

1 . Hrana ne smije biti ni kazna ni nagrada 
2 . Odrasle osobe ( odgojitelji i roditelji ) trebaju biti pozitivan model / primjer 
3 . Nove namirnice kombinirati sa starima 
4 . Nove namirnice uvoditi postupno jednu po jednu 
5 . Prije obroka ne davati grickalice 
6 . Staviti manju količinu hrane na tanjur 
7 . Hrana mora biti ugodna oku i nepcu ( izgled – miris – okus ) 
8 . Uključiti dijete u pripremu jela i stola 
9 . Djetetu povremeno dopustiti da samo odabere hranu koju voli 
10 . Ne požurivati dijete za vrijeme jela 
11 . Novo jelo ponuditi nekoliko puta da bi ga dijete prihvatilo , ali ne prečesto 
12 . Ne hraniti dijete dok je u šetnji i u kolicima , gleda TV

 

RAZLOZI ODBIJANJA HRANE :

  • razne bolesti 
  • rast zubića 
  • umor 
  • preobilni međuobroci 
  • hranjenje neposredno pred glavne obroke 
  • i drugo

 

Ako dijete dulje vrijeme jede količinski malo, ne dobija na težini, jede samo određenu vrstu hrane treba se posavjetovati s djetetovim liječnikom  i uključiti ga u timski rad. 
  
O pravilnoj prehrani možete saznati više u dječjem vrtiću, kod liječnika koji brine o djetetu, kao i  u navedenim priručnicima.

 

 Vlatka Tovernić, zdravstvena voditeljica

BORAVAK DJETETA NA ZRAKU

Jedna od bitnih zadaća zdravstvene voditeljice u dječjem vrtiću je i kontinuirana briga i skrb za očuvanje i unapređenje dječjeg zdravlja. Ona se provodi raznim metodama i sredstvima, a jedna od njih je i zdravstveni odgoj djece, roditelja i svih zaposlenih djelatnika vrtića.

Boravak djece na zraku je dio svakodnevnih aktivnosti u sva četiri godišnja doba. Planira se u skladu s vremenskim uvjetima i dobi djeteta.

Osnovna pravila pri planiranju su fleksibilnost i prilagodljivost. Boravkom na otvorenom jačamo prirodni imunitet djece prema raznim bolestima.

Omiljena zabava djece je igra i aktivnost na otvorenom ( terasa, park, šetnja, sportski teren, dječje igralište ). Kod igre na otvorenom djeca pokazuju radost i radoznalost, te razvijaju spoznaju i vještine na svim razvojnim područjima. Vrijeme je bitno zato što pruža djeci iskustva o boravku na zraku u svim godišnjim dobima. Djeca vole biti i na kiši i na snijegu. Boravak na zraku koristi zdravlju djeteta.

Tjelesna aktivnost potiče također razvoj imuniteta. Kretanjem i trčanjem ubrzava se disanje, strujanje zraka je brže, pa se tako i bolje “ čiste “ dišni putovi. Boravak na zraku preporučuje se i stoga što djeluje pozitivno na organe za kretanje, organe za disanje, krvotok kao i na živčani sustav, te na socijalizaciju djece i stvaranje pozitivne slike o sebi. Bitno je boraviti izvan zatvorenih prostorija, jer izlaganje suncu pomaže tijelu u resorpciji tvari koje su mu potrebne za iskorištavanje kalcija i fosfora koji su važni elementi u gradnji kostiju, zubića. Sunce podiže raspoloženje, potiče proizvodnju vitamina D, blagotvorno djeluje na neka upalna zbivanja kože.

Najvažnije mjere prevencije bolesti su svakako boravak na zraku, svakodnevno provjetravanje prostorija gdje borave djece ( ne “ propuh “ ), kao i redovito pravilno pranje ruku.

Najvažnije mjere prevencije bolesti su svakako boravak na zraku, svakodnevno provjetravanje prostorija gdje borave djece ( ne “ propuh “ ), kao i redovito pravilno pranje ruku.

 

VAŽNOST PRAVILNOG ODIJEVANJA I OBUVANJA DJECE U LJETNOM PERIODU

  • praktična odjeća ( lagana, prozračna, meka ) koja zadovoljava higijenske zahtjeve i omogućava pravilnu regulaciju tjelesne temperature 
  • slojevito odijevanje kako se djeca prema potrebi mogu raskomotiti
  • nepotrebno je djeci obući previše odjeće, jer se onda ona znoje
  • rezervna odjeća i obuća su također obavezni ( ako bude potrebno presvlačenje )
  • odjeća i obuća ne smiju biti tijesne, uske, sputavati tjelesne pokrete, pritiskati dijelove tijela, izazivati natiske
  • odjeća i obuća ne smiju biti ni prevelike ili preširoke, jer onda padaju s nogu ili se iskrivljuju noge
  • neadekvatna odjeća i obuća loše utječu na djetetovu sigurnost i spretnost
  • djeca trebaju obavezno imati čarapice i čvrstu, sigurnu obuću ( ne natikače, klompe, japanke! )
  • zaštitna kapa sa šiltom, šeširići sa širokim obodom dovoljno velikim da zaštite uši i vrat su obavezni ( kosa ne štiti od sunca, a na nju se ne može nanijeti ni krema )
  • sunce treba izbjegavati kad je najjače, između 11 i 16 sati bez obzira na zaštitu
  • preporuka je za boravak u sjeni, ispod suncobrana, natkrivenih terasa, drveća
  • oblaci propuštaju oko 90 % UV zračenja što znači da se treba zaštiti i kad je oblačno, a ne samo na suncu
  • odgovarajuću zaštitnu kremu nanijeti na kožu barem 30 minuta prije izlaganja suncu
  • uvijek nanesite dovoljno zaštitne kreme
  • kremu treba nanositi svaka 2 sata, pogotovo ako se znoji ili kupa
  • preporuka za zaštitne kreme za usne sa ZF barem 15
  • zaštitne kreme ne čuvati više od godinu dana, jer nakon toga razdoblja nije više sigurna stopostotna zaštita
  • nikad ne gledati direktno u sunce ( može dovesti do oštećenja rožnice )
  • nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitom pogotovo u blizini vode ( refleksija sunčevih zraka )
  • djeca su najviše izložena suncu, pa do svoje 18.godine prime 80 % ukupne količine UV zračenja kojem su izložena tijekom života
  • navečer kožu treba tretirati proizvodima za poslije sunčanja, jer će koža dobiti potrebnu vlagu i pripremiti se za slijedeći dan
  • kao što tijelo treba odmor i san za novi dan tako se i koža treba obnavljati kroz odmor i pravilnu njegu u svakom trenutku
  • prehrana ljeti treba biti lagana, bogata svježim povrćem i voćem, uz dovoljnu količinu tekućine, najbolje vode

 

Pravilna izmjena prirodnih činitelja ( zraka, sunca, vode ), kao i pravilna prehrana, te izmjena aktivnosti i odmora primarni su uvjeti koji pozitivno utječu na djetetov rast i razvoj.

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

POVIŠENA TJELESNA TEMPERATURA

Povišena tjelesna temperatura znak je bolesti, navodi nas na pojačan oprez, kao i na traženje njenog uzroka. Ona je jedan od prirodnih načina obrane organizma protiv uzročnika bolesti (virusa ili bakterija).

 

RAZLIKUJEMO:

* SNIŽENA TEMPERATURA:

  • ispod 36 stupnjeva

NORMALNA TEMPERATURA:

  • mjerena ispod pazuha je od 36 do 37 stupnjeva ( aksilarno, mjerenje traje 10 minuta )
  • mjerena u guzi je do 37.5 stupnjeva ( rektalno, mjerenje traje 2 do 3 minute, tj. dok živa raste - u DV ne mjerimo temperaturu u guzi )

 

* POVIŠENA TEMPERATURA:

  • mjerena ispod pazuha je iznad 37.5 stupnjeva
  • mjerena u guzi je iznad 38 stupnjeva

 

* VISOKA TEMPERATURA:

  • mjerena ispod pazuha je iznad 38.5 stupnjeva
  • mjerena u guzi je iznad 39 stupnjeva

 

* VRLO VISOKA TEMPERATURA:

  • iznad 40 stupnjeva

 

KAD MJERITI TEMPERATURU: 

  • uvijek kad nam se dijete učini toplim, kad je mirnije nego inače, plačljivo, slabijeg  apetita ili ako postoje drugi znaci bolesti ( proljev, povraćanje, osip, kašalj i dr. )
  • određivanje temperature opipom je nesigurno zato što kod visoke temperature zakaže centar za termoregulaciju tako da djeca imaju hladne okrajine i čelo
  • nakon izmjerene tjelesne temperature može se donijeti odluka o daljem postupku
  • sve se više preporučuje uporaba digitalnih toplomjera čija je prednost brzina mjerenja (60 do 90 sekundi)

 

ŠTO UČINITI KAD DIJETE IMA POVIŠENU TJELESNU TEMPERATURU:

  • prozračiti prostoriju u kojoj boravi dijete ( izbjegavati propuh )
  • dijete ne treba utopljavati, nego ga treba obući u laganu pamučnu odjeću tako da lakše odaje tjelesnu temperaturu u okolicu, te ga pokriti laganim pokrivačem
  • dijete treba piti što više tekućine ( voda, čaj, sok ) budući da su potrebe za tekućinom tada 2 do 3 puta veće, a visoka tjelesna temperatura može dovesti do dehidracije ( suhoća usana i jezik bijele boje )
  • temperaturu do 38 pod pazuhom, odnosno 38.5 u guzi ne treba snižavati, osim ako je dijete klonulo, razdražljivo, prestalo uzimati tekućinu
  • prema literaturi primjena antipiretika nema utjecaja na duljinu i tijek bolesti
  • na žalost, isto tako rana primjena antipiretika nema utjecaja na pojavu febrilnih konvulzija
  • u svakom slučaju najvažnije je pridržavati se preporučenih doza lijekova i nikako ne prelaziti dopuštenu dnevnu dozu lijeka
  • puno veća šteta nastupa od prevelike doze lijeka nego od same vrućice, pokazuju iskustva iz prakse

Alkoholni oblozi i trljanje alkoholom za snižavanje vrućice se ne preporučuju iz više razloga:

  • postupak je jako neugodan
  • alkohol naglo ohladi kožu i izaziva suženje krvnih žila tako da je dalji učinak hlađenja slab
  • postupak može biti i štetan budući da dio alkohola prodire kroz kožu, a dio se udahne preko alkoholnih para tako da može doći i do trovanja alkoholom
  • prije primjene obavezno pročitati uputstvo o davanju lijeka i provjeriti je li dijete alergično na  antipiretike
  • ukoliko je dijete alergično na neke od antipiretika potrebno je sa pedijatrom dogovoriti koji se lijek može primjeniti kod djeteta
  • u kućnoj ljekarni uvijek treba imati lijek za snižavanje temperature
  • postupak snižavanja temperature treba ponavljati dok je potrebno

 

V A Ž N O !

UKOLIKO JE DIJETE SKLONO FEBRILNIM KONVULZIJAMA TEMPERATURU TREBA POČETI SNIŽAVATI VEĆ KOD 37.5 STUPNJEVA ILI PREMA PREPORUCI LIJEČNIKA.

 

TEMPERATURA

VIŠA OD 38 POD PAZUHOM ILI

VIŠA OD 38.5 U GUZI

VIŠA OD 38.5 POD PAZUHOM ILI

VIŠA OD 39 U GUZI

ŽIVOTNA DOB

DJECA

ODRASLI

DJECA

ODRASLI

FIZIKALNI

POSTUPAK

vlaženje mlakom vodom ili zamatanje

vlažnim ručnikom

tuširanje mlakom vodom

vlaženje mlakom vodom ili zamatanje

vlažnim ručnikom

tuširanje mlakom vodom

LIJEK

antipiretički

čepići ili sirup

antipiretičke

tablete ili kapsule

antipiretički

čepići ili sirup

antipiretičke

tablete ili kapsule

KADA DJELUJE

KOLIKO DJELUJE

nakon 30 minuta

do 4 sata

nakon 30 minuta

do 4 sata

nakon 30 minuta

do 4 sata

nakon 30 minuta

do 4 sata

 

 

FIZIKALNI POSTUPAK VLAŽENJA KOŽE MLAKOM VODOM:

  • razodjeveno dijete posjesti u kadu s 2 do3 prsta vode
  • temperature vode treba biti oko 32 do 33 stupnja
  • spužvom ili krpom vlažiti kožu svake 2 do 3 minute
  • kožu treba vlažiti barem 20 minuta
  • ne vlažiti lice i glavu
  • koristiti kod djece koja znaju sjediti
  • ponavljati postupak dok temperatura ne padne  na bar 38 stupnja mjereno u guzi (kontrolirati temperaturu)

 

FIZIKALNI POSTUPAK  ZAMATANJA KOŽE VLAŽNIM RUČNIKOM:

  • zamotati dijete vlažnom pelenom ili ručnikom umočenim u vodu sobne temperature
  • preko toga omotati suhi ručnik ili plahtu
  • dijete držati zamotano 5 do 10 minuta
  • nakon toga dijete obrisati suhim ručnikom
  • ne zamatati lice i glavu
  • ne stavljati na pojedine dijelove tijela, kao ni obloge od raznih pripravaka
  • koristiti kod djece koja još ne sjede
  • ponavljati postupak dok temperatura ne padne  na bar 38 stupnja mjereno u guzi ( kontrolirati temperaturu )

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

ALERGIJE – ŠTO SU ALERGIJE, KAKO NASTAJU, KAKO IM SE SUPROTSTAVITI?

 

Alergija je prekomjerni odgovor organizma na inače bezazlene tvari koje nazivamo alergenima, a javlja se u ponovljenom kontaktu s nekom tvari.

Te tvari mogu biti: kućna prašina, pelud, dlaka životinja bili neka namirnica.

Ovisno o tome koliko je jak odgovor imunološkog sustava bit će i različit intenzitet simptoma: od laganih tegoba do razvoja po život opasnog stanja (anafilaktički šok ).

Za nastanak alergije osim nasljedne sklonosti ( ukoliko je alergičan roditelj vjerojatnost da oboli dijete je veća ), važan je i utjecaj čimbenika iz okoline. Kojim će se putem alergija tijekom života razvijati ne može se reći, jer je to individualno od djeteta do djeteta. Intenzitet alergije može varirati tijekom života, a jedino što pomaže je pravovremeno prepoznavanje, izbjegavanje alergena ( tvari koje izazivaju alergijsku reakciju ), te redovito liječenje uočenih simptoma alergije.

Kod sumnje na alergiju treba u dogovoru s liječnikom napraviti alergološke testove koje treba ponavljati svake 3 godine. Nema dobne granice za prvo alergološko testiranje i ono ovisi o pojavi simptoma alergije prvi puta.

Pretpostavlja se da je broj onih koji nisu prepoznali bolest velik budući da simptomi u početku često podsjećaju na običnu prehladu.

Međutim, ako se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme vjerojatno se radi o alergiji.

Ovisno o alergenima koji ih uzrokuju alergijski rinitis i astma mogu biti sezonski ( peludi ) i cjelogodišnji ( grinje, plijesni , kućni ljubimci ). Alergijski simptomi obično su dugotrajniji i smiruju se uz odgovarajuće liječenje za razliku od obične prehlade koja prestaje spontano.

Preporuka je izbjegavanje iritirajućih tvari kao što su: dim cigarete, parfemi, lakovi za kosu, klorni preparati.

 

KRIŽNA ALERGIJA ( PELUD – HRANA )

Alergičnim osobama u sezoni cvatnje prijeti još jedna opasnost, a to je križna alergija. Preporuka je da oni koji pate od križne alergije konzumiraju kuhano i pirjano voće i povrće budući se termičkom obradom gube učinci križne alergije.

 

PELUD AMBROZIJA

BANANA, DINJA / LUBENICA, KRASTAVCI, TIKVICE

PELUD BREZA

BADEM, BRESKVA, CELER, JABUKA, KIVI, KRUMPIR, KRUŠKA, LJEŠNJAK, MARELICA, MRKVA, ŠLJIVA, TREŠNJA

PELUD PELIN

CELER, MED, MRKVA, SUNCOKRET

PELUD TRAVA

DINJA / LUBENICA, KRUMPIR, LJEŠNJAK, NARANČA, PERŠIN, RAJČICA

 

 

SIMPTOMI ALERGIJE:

SIMPTOMI PREHLADE:

 

napadaji kihanja koji ne donose olakšanje

kihanje je povremeno i donosi olakšanje

začepljenost i osjećaj punoće u nosu, šmrcanje

začepljenost nosa i osjećaj punoće naizmjence pogađaju jednu, pa drugu nosnicu

obilniji vodenasti iscjedak iz nosa

gusti, neprozirni iscjedak iz nosa

suzenje i / ili crvenilo očiju, te svrbež očiju i ušiju

bol u mišićima

smanjenje ili čak nestanak njuha

temperatura

kašalj – rijedak, suh i nadražajan

kašalj – čest i produktivan

bolno grlo

bolno grlo

 

 

BROJKE O ALERGIJAMA

  • 25 % rizik za bolest ako je 1 roditelj alergičar
  • 75 - 80 % povećava se rizik za dijete, ako su oba roditelja alergičari
  • 40 – 50 osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata
  • 15 dana prije cvatnje ( polinacije ) treba početi liječenje peludne hunjavice
  • oko 1 milijun ljudi u RH ima neki oblik alergije koji se obično manifestira alergijskim rinitisom

 

ŠTO SVE MOŽE UZROKOVATI ALERGIJU?

  • pelud ( raznosi je vjetar sa korova, stabla, trava )
  • životinjska dlaka ( hrčak, konj, mačka, pas, zamorac )
  • grinje kućne prašine
  • spore plijesni
  • perje ( guščje, kokošje, pačje, ptičje )
  • ubodi insekata ( komarac, osa, pčela, stršljen )
  • hrana ( jagode, kokošja jaja, limun, mlijeko, orašasti plodovi )
  • lijekovi ( penicilinski antibiotici, analgetici )
  • UV zrake ( alergija na sunce )
  • aditivi ( tvari koje se dodaju hrani u svrhu poboljšavanja tehnoloških i senzorskih svojstava )

 

SIMPTOMI ALERGIJSKE REAKCIJE ( ANAFILAKTIČKOG ŠOKA ):

  • strah
  • bljedilo, cijanoza
  • slabost, umor
  • osip i svrbež
  • otežano disanje, zviždanje u prsima, promukli glas
  • iskašljavanje pjenušavog sadržaja
  • mučnina, povraćanje
  • bolovi u trbuhu, proljev
  • poremećaj rada srca (nepravilan ritam)
  • poremećaj ponašanja i stanja svijesti (dezorijentiranost, agresivnost, nemir, gubitak svijesti)
  • pad krvnog tlaka, zujanje u ušima
  • otekline – lokalizirane ili generalizirane

 

 

KAKO SE AKTIVNO SUPROTSTAVITI ALERGIJI?

 

CILJ JE SAMOPOMOĆ, IZBJEGAVANJE ALERGENA ILI SMANJENJE NJEGOVE KONCENTRACIJE!

 

ALERGIJA NA HRANU

Prvi koji je uočio alergiju na hranu bio je Hipokrat i to na mlijeko. Istraživanja kažu da je oko 1 – 2 % alergično na hranu ili neke njene sastojke.

Do danas se zna za oko 1400 namirnica koje mogu uzrokovati alergiju npr; kravlje mlijeko, kikiriki, školjke, jagode, rajčice, špinat, pšenica, piletina, soja, naranče, jaja.

Međutim, skoro 75 % alergija na hranu otpada na 3 namirnice: kravlje mlijeko, kikiriki i jaja, a najčešći alergeni su bjelančevine.

Namirnice koje se gotovo nikad ne povezuju s alergijama su: jabuke, celer, marelice, breskve, šljive, teletina, kruške, krumpir, trešnje, mrkva, riža.

Kod kupovanja namirnica obavezno pročitajte deklaraciju proizvoda ( kemijski sastav, aditivi, rok trajanja…..), izbjegavajte konzumaciju gotove hrane čiji sastav ne poznajete. Ako jedete van kuće (restoran, u gostima) obavezno pitajte sadrži li hrana koja je servirana tvari na koje je dijete alergično. Alergeni nekih namirnica mijenjaju se termičkom obradom ( povrće, voće ) kao i neki začini. Izbjegavajte davanje nepoznatih lijekova. Ako sumnjate na alergiju, vodite dnevnik prehrane i upisujte što je moguće više o hrani i tegobama nakon konzumacije.

 

ALERGIJA NA KUĆNU PRAŠINU ( GRINJE )

Prašina je prepoznata kao alergen još 1964.g; nakon sve češće uporabe tepiha u kućanstvima kao svojevrsnih skupljača prašine. Grinje su mikroskopski maleni organizmi, a borave u jastucima, tepisima, zavjesama, tapeciranom namještaju.

Bitno je reći da koncentracija alergena grinja nije u izravnoj vezi s količinom prašine. Prašina u vlažnim ( 80% vlage ), toplim ( 25° ) i loše provjetravanim prostorijama bogatija je grinjama.

Smatra se da je alergija na grinje najvažniji pojedinačni činitelj rizika za nastanak alergija.

Redovito provjetravati stan, preporučena vlažnost prostorije je do 60%, a temperature između 14 – 22° C. Izbjegavajte zavjese, tepihe, tapecirani namještaj; posteljinu redovito prati na 60 – 95° C, sušiti na temperaturi 60° barem 2 sata. Tako treba prati i plišane igračke, a treba ih maknuti iz dječje sobe, ali i povremeno preko noći zamrznuti tijekom noći u zamrzivaču. Preporuka je korištenje antialergijske posteljine ili barem presvlaka. Kod kupnje usisavača provjeriti ima li filtar za sitnu prašinu. Kućne biljke odstraniti iz spavaće sobe. Redovito četkati i prati kućne ljubimce, jer i oni sakupljaju prašinu. Kod pospremanja stana dijete neka boravi vani. Idealno mjesto za boravak djece alergične na kućnu prašinu je iznad 1200 m nadmorske visine.

 

ALERGIJA NA PELUD

Od ranog proljeća kad počnu cvasti hrast, breza, trave i drugo, pa sve do prvih jesenskih hladnoća zrak je pun peludi.

Korisno je biti upoznat s peludnim kalendarom. Informirati se treba o aktualnom stanju peludi, planirati godišnji odmor kad je kod kuće sezona peludi. Izbjegavati odlazak u prirodu u vrijeme sunca i vjetra, a ići dan nakon kiše kad je koncentracija peludi najmanja. Redovito se tuširati i prati kosu, prati ruke nakon dolaska kući. Po dolasku kući obavezno presvući odjeću. Izbjegavati otvorene prozore i prekrivati krevete. U vrijeme cvatnje boraviti što manje u prirodi, a biti u neutralnom prostoru. U automobilu zatvoriti prozore; isključiti klima – uređaje i ugraditi filtar za pelud. Kod cvatnje smanjiti tjelesnu aktivnost djece, jer se tada ubrzano diše tako da se udiše veća količina peludi, odnosno vježbati u zatvorenom prostoru. Koristiti šešire, sunčane naočale radi dodatne zaštite od peludi.

Liječenje određuje liječnik. Prva metoda liječenja je izbjegavanje alergena, a zatim se koriste antihistaminici, kapi i sprejevi za nos, aerosoli, kortikosteroidi. Postoji i mogućnost desenzibilizacije koja se provodi u bolnicama, a čija je svrha svjesno izlaganje organizma malim dozama alergena kako bi se uz pomoć imunološkog sustava postiglo da se organizam privikne na određeni alergen, tj. da postane otporan na njega.

 

PROLJEĆE JE DOBA BUĐENJA, KAKO PRIRODE TAKO I LJUDI. POTIČE NAS DA ŠTO VIŠE BORAVIMO U PRIRODI S DJECOM. IPAK, TREBAMO BITI SVJESNI SVIH OPASNOSTI KOJE PRI TOME VREBAJU.                                                                                                                                                                                                                                                                                                    

OTIĐITE U PRIRODU, UŽIVAJTE S DJECOM, ALI BUDITE OPREZNI!

 

VAŽNO!

Ukoliko je dijete koje pohađa vrtić na nešto alergično ili preosjetljivo, obvezno o tome obavijestiti odgojiteljice skupine i zdravstvenu voditeljicu.

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

Kalendar događanja

Lipanj 2019
20
Četvrtak
nema događanja
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

7
Online

20 Lipanj 2019
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!