banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

Poticanje govora, jezika i izražavanja u najranijoj dobi

 

Tijekom ove pedagoške godine intenzivnije ćemo djelovati na poticanju pravilnog govora, jezika i izražavanja djece. Naša pedagoginja Nikolina Bošnjak, također je profesorica hrvatskog jezika i provodit će akcijsko istraživanje na zadanu temu.

Nositeljica programa je naša ravnateljica; Draženka Sesan, odgojitelji i stručni tim.

Upoznat ćemo Vas sa bitnim zadaćama u odnosu na : dijete, odgojitelje, roditelje, a potom ćemo Vam prikazati što bi u određenoj razvojnoj dobi trebalo usvojiti iz zadanog područja, kako biste dobili određene smjernice.

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE

  • poticati razvoj govora djece s ciljem da se govorno jezične sposobnosti djece  razviju u punom potencijalu
  • poticanje  razvoja govornog izražavanja  i jezičnog stvaralaštva od rane dobi s ciljem prevencije govorno-jezičnih poremećaja  
  • razvijati sposobnost složenih misaonih operacija – induktivno i deduktivno zaključivanje, apstraktno mišljenje
  • razvijati intelektualne sposobnosti operiranja količinskim i prostornim, te vremenskim odnosima
  • poticati razvoj jezika i govora kroz centre za razvoj jezika i govora u SDB
  • osmisliti stimulativne igre za razvoj govornih i jezičnih vještina
  • pratit razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva uz pomoć protokola za praćenje govorno-jezičnog razvoja djece

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

  • čitanje stručne literature iz zadanog područja, razmjenjivanje znanja, stavova i iskustava putem interaktivnih radionica
  • osvještavanje odgojitelja o važnosti sustavnog rada na razvijanju predčitalačkih, grafomotoričkih, okulomotoričkih i predmatematičkih vještina
  • promišljanje igara i aktivnosti za stvaranje poticajnih centar za razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva
  •  

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

  • informirati i educirati roditelje o značenju pravovremenog poticanja razvijanja navedenih vještina
  • koristiti roditeljske resurse i poticati aktivno sudjelovanje roditelja u navedenom programu
  • informirati i educirati roditelje putem kutića za roditelje, brošura i informativnih letaka

 

 

STANDARD

INDIKATORI KVALITETE

NOSITELJI

VRIJEME TRAJANJA

-Edukacija odgojitelja i roditelja o važnosti navedenih vještina

 

-Inicijalno snimanje materijalnih uvjeta za poticanje vještina u odgojno -obrazovnom procesu

 

-Primjena projekta u svim skupinama

 

-Procjena indikatora postignuća i evaluacija projekta

-Inicijalni i ciljani upitnici za odgojitelje

 

-Protokoli snimanja prostorno – materijalnog konteksta i aktivnosti

-Ankete

-Praćenje dijelova

Odgojno-obrazovnog procesa

 

-Protokola

 

 

-Kvalitativna i kvantitativna analiza postignuća

-Stručni tim

-Ravnatelj

-Odgojitelji

 

Kontinuirano tijekom godine

 

 

Razvoj govora od rođenja do 5. godine

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.

Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.

 

Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • okreće se prema smjeru izvora zvuka
  • uživa u igri ku-kuc (skrivanje lica iza dlanova)
  • sluša i usmjerava pažnju kada mu se govori
  • prepoznaje neke riječi (sok, medo, noga)
  • počinje odgovarati na zahtjeve („dođi“, „želiš još?“)
  • koristi se govorom ili zvukovima kako bi pridobio pažnju okoline
  • brbljanje ima izmjene ritma (duge i kratke grupe zvukova)
  • imitira različite govorne zvukove
  • izgovara jednu ili dvije riječi (tata, mama) iako ne moraju te riječi biti jasne

 

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati
  • dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima
  • nema dosljedne reakcije na glasne zvukove
  • ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom
  • ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve
  • ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije

 

Razvojni period od 1. do 2. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • zna pokazati neke dijelove tijela
  • sluša i razumije jednostavna pitanja i upute („Donesi medu“, „Gdje je mama?“, Poljubi bebu!“)
  • sluša kratke priče i voli pjesmice
  • pokazuje slike u kjnizi kada ih se imenuje
  • rječnik se proširuje („svaki dan po jedna nova riječ“)
  • koristi upitne riječi („Što to?“, „Gdje zeko?“, „Ide pa-pa?“)
  • koristi rečenice od dvije riječi („još skakati“, „neće vode“, „tatin auto“)
  • koristi se različitim suglasnicima na pocetku riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi („donesi bebu“)
  • dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje
  • dijete ne pokušava oponašati govor odraslih
  • koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta , bez korištenja rijeci

 

Razvojni period od 2. do 3. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • razumije razlike u značenju suprotnih pojmova (veliko-malo, gore-dolje, idi-stani, noc-dan, ima-nema)
  • sluša i izvodi dvije molbe zaredom (uzmi bebu i stavi je u krevet)
  • imenuje većinu stvari (ima riječ za gotovo sve oko sebe)
  • u spontanom govoru koristi 2-3 rečenice kako bi postavljalo pitanja i komentiralo stvari oko sebe
  • Imenuje predmete koje želi dobiti (traži željeno govorom)
  • Okolina razumije djetetov govor (uključujući slušatelje koji ne poznaju dijete)

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi
  • ne povezuje dvije riječi
  • djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima
  • dijete ne razvija simboličku igru

 

Razvojni period od 3. do 4. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • dijete čuje i reagira kada ga se zove iz druge prostorije
  • sluša radio i TV na istom stupnju glasnoće kao i odrasli
  • razumije jednostavna pitanja tipa Tko? Što? Gdje? Zašto?
  • Govori o svojim aktivnostima, razgovara i opisuje svakodnevne situacije
  • Djetetov govor je razumljiv svima
  • Koristi višečlane rečenice (od 4 ili više riječi)
  • Dijete govori lako, tečno, bez ponavljanja slogova ili riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • djetetov govor je nerazumljiv
  • djetetov rječnik je siromašan
  • djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan
  • produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora)

 

Razvojni period od 4. do 5. godine

Receptivni govor 
(slušanje i razumijevanje)

Ekspresivni govor 
(glasanje i govorno izražavanje)

  • dijete sluša i obraća pažnju na priče te odgovara na pitanja o njima
  • dijete čuje i razumije većinu onoga što je rečeno kod kuće ili u prostorima u kojima boravi
  • u rečenicama koristi mnogo detalja – ima bogat rečenični iskaz
  • dijete priča priče dosljedne temi
  • lako komunicira i s odraslima i s djecom
  • većinu glasova izgovara pravilno (osim l,lj i r, ali tu je potrebna procjena logopeda)
  • dijete koristi pravilne gramatične iskaze

 

 

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

  • dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja
  • dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije
  • djetetov govor je nerazumljiv
  • prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova
  • djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja
  • postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora


Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu

Napisala :
prof. logoped Ivana Ðuric-Katanic

 

Pripremila:

prof.pedagog Nikolina Bošnjak

Kalendar događanja

Studeni 2019
19
Utorak
MEĐUNARODNI DAN PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA DJECE
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

4
Online

19 Studeni 2019
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!