banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

HRIPAVAC (veliki kašalj, magareći kašalj, crni kašalj, pertusis) je akutna bakterijska zarazna bolest uzrokovana bakterijom Bordetellapertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina bakterije se brzo hvataju za sluznicu, razmnožavaju i počinju proizvoditi toksine i mnoge druge biološki aktivne tvari izazivajući upalu. Upala remeti normalnu funkciju sluznice, a jedna od najvažnijih posljedica infekcije u dišnom sustavu jest oštećenje i poremećaj funkcije dišne sluznice s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta, te poremećajem normalnog procesa čišćenja dišnog sustava i izbacivanja sekreta. Karakterističan znak bolesti su snažni napadi nezadrživa i iscrpljujućeg kašlja koji završavaju vrlo čujnim i grubim, dubokim udisajem, zvukom nalik glasanju magarca ili kukurikanju. Bolest je jako zarazna, a zaraznost je najveća u početku bolesti, kada još nema tipičnih napadaja kašlja. Bolest se uspješno liječi antibioticima.

 

EPIDEMIOLOGIJA:
Hripavac se najčešće javlja u proljeće i ljeto. Prije uvođenja cijepljenja najviše su obolijevala djeca od 1-5. godine života i ona školske dobi, a danas je gotovo 50% oboljelih mlađe od godinu dana. Bolest se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba koja neprepoznata boluje od hripavca. Hripavac se javlja u epidemijama svakih 4 - 5 godina, a u gradovima je bolest endemska. Učestalost javljanja bolesti je jako pala u zemljama u kojima se provodi cijepljenje. 

SIMPTOMI BOLESTI:
Hripavac je dugotrajna bolest koja se dijeli u 3 stadija:KATARALNI, PAROKSIZMALNI i STADIJ REKONVALESCENCIJE. Svakistadij traje oko 2 tjedna, a nerijetko i duže. Nakon inkubacije koja traje 3-12 dana nastupa kataralni stadij bolesti.

 

Kataralni stadij bolesti obično počinje postupno, blag je i često sliči običnoj prehladi (hunjavica, crvenilo spojnice oka, serozna sekrecija iz nosa, kihanje, blagi kašalj i sl.). Razlikovanju pomaže činjenica da je tjelesna temperatura često normalna i da se kašalj, koji je jači po noći nego po danu, umjesto da nestaje, postupno pojačava.

Paroksizmalni stadij bolesti je karakterističan za hripavac i glavno mu je obilježje kašalj. Napadaji kašlja su sve češći, pogotovo noću, a izgledom mogu biti vrlo dramatični. Bolesnik odjedanput počinje nezadrživo kašljati u salvi iskašljaja bez mogućnosti udaha, čineći se kao da će se ugušiti. Za to vrijeme se zacrveni ili čak poplavi u licu (crni kašalj), oči su mu izbuljene i pune suza, usta otvorena s jezikom van usta i slinom koja teče, oznojen je i nemiran. Na vrhuncu napadaja dolazi do snažnog i dubokog i glasnog udisaja koji svojim zvukom podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje, po čemu je bolest i dobila imena. Nerijetko na kraju napadaja može doći do povraćanja ili izbacivanja samo malo guste, ljepljive sluzi, a bolesnik je vrlo iscrpljen. Na vrhuncu te faze bolesti bolesnik može imati i više od jednog napadaja tijekom svakog sata, a kašalj može biti izazvan bilo čime: gutanjem, uzbuđenjem, tjelesnom aktivnošću, zvukom itd. Napadaji su češći noću i u zatvorenim prostorijama s lošim zrakom. Osim kašlja kod hripavca se pojavljuju i drugi simptomi: podbuhlost lica je jače izražena kod težih oblika bolesti, a na licu i bjeloočnicama može doći do sitnih, ali i većih krvarenja, a nakon napadaja i krvarenja iz nosa. Kada u tijeku bolesti napadaji kašlja postaju sve rjeđi i blaži, to je znak da je bolest ušla u

Rekonvalescentnistadij bolesti nastupa kada u tijeku bolesti napadaji kašlja postaju sve rjeđi i blaži.

Netipični hripavac je dosta čest, a važan je iz epidemioloških razloga, jer ako se ne prepozna, takav bolesnik može biti izvor zaraze za okolinu. Javlja se u ranoj dojenačkoj dobi, kod nepotpuno cijepljene djece i kod odraslih. 

DIJAGNOZA BOLESTI:

postavlja se na osnovi razgovora s bolesnikom ili roditeljima (anamneza), tipične kliničke slike i rezultata određenih pretraga. Dijagnozu bolesti nije uvijek lako postaviti, a u pravilu, na hripavac treba posumnjati u svakog bolesnika s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, osobito kada nema ostalih pratećih simptoma kao npr. povišene tjelesne temperature, grlobolje, osipa i sl. Za konačnu potvrdu često se koriste i posebne laboratorijske pretrage kao što su izolacija uzročnika, traženje specifičnih protutijela u krvi bolesnika itd.

 

KOMPLIKACIJE BOLESTI:

Komplikacije bolesti više ovise o kondiciji, dobi i njezi bolesnika nego o samom uzročniku. Glavne komplikacije su: prestanak disanja, sekundarne infekcije, kao što su upala srednjeg uha, pluća i sl.) i posljedice napornog kašljanja (krvarenje iz nosa, krvarenja u raznim organima uključujući i središnji živčani sustav, pojava kile itd.). a bolest najčešće prolazi bez većih problema

LIJEČENJE:

Liječenje se dijeli u simptomatsko i uzročno (antibiotsko). Opseg, mjesto i vrijeme liječenja uvijek određuje liječnik. Jedan od osnovnih ciljeva liječenja jest smanjenje broja napadaja kašlja te se preporučuje mirovanje uz što manje podražaja koji bi mogli izazvati kašalj. Uz simptomatsku terapiju bolest se uvijek liječi i antibioticima - eritromicinom, a u novije vrijeme i azitromicinom. 

PREVENCIJA:
Izolacija bolesnika je korisna, jer je hripavac vrlo zarazna bolest. Štoviše, preporučuje se bolesnika izolirati još 5 dana nakon početka antibiotske terapije. Nakon bliskog kontakta s hripavcem obvezatno se treba javiti liječniku radi odluke o metodama prevencije pojave bolesti u izloženih osoba.

 

CIJEPLJENJE:

Cijepljenje se može provoditi s dvjema vrstama cjepiva: cjelostaničnimi acelularnim.
Prednost acelularnog cjepiva je i ta što se može kombinirati s ostalim pedijatrijskim cjepivima te se na taj način dijete jednim ubodom zaštiti od više bolest. Primarno cijepljenje se uglavnom provodi u 4. 5. i 6. mjesecu života, s tim da je razmak između pojedinih doza 4-6 tjedana. Revakcinacija se provodi još 2 puta; nakon navršenih 18 mjeseci života i u 4. godini života. Cijepljenjem se ne postiže trajan imunitet. Indikacije i kontraindikacije za cijepljenje određuje liječnik.

 

KALENDAR OBAVEZNIH CIJEPLJENJA U RH

NAVRŠENA  DOBCJEPIVO

MJESECI

GODINE

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

GODINE

0

2

3

4

6

1

3

I

II

VI

VII

VIII

19

60

BCG

BCG

                 

BCG

     

HIB

   

HIB

HIB

HIB

HIB

               

DI-TE-PER

   

DTPa

DTPa

DTPa

DTPa

DTPa

             

POLIO

   

IPV

IPV

IPV

IPV

 

IPV

     

IPV

   

DI-TE

             

dT

     

dT

dT

 

MO-PA-RU

         

MPR

 

MPR

           

HEPATITIS B

HBV

HBV

   

HBV

       

HBV(3x)

       

ANA-TE

                         

Te

 

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica
(Izvor podataka: doc.dr.sc. Miroslav Harjaček - Klinika za dječje bolesti Zagreb)

Kalendar događanja

Svibanj 2019
21
Utorak
nema događanja
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

4
Online

21 Svibanj 2019
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!