banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

ALERGIJE – ŠTO SU ALERGIJE, KAKO NASTAJU, KAKO IM SE SUPROTSTAVITI?

 

Alergija je prekomjerni odgovor organizma na inače bezazlene tvari koje nazivamo alergenima, a javlja se u ponovljenom kontaktu s nekom tvari.

Te tvari mogu biti: kućna prašina, pelud, dlaka životinja bili neka namirnica.

Ovisno o tome koliko je jak odgovor imunološkog sustava bit će i različit intenzitet simptoma: od laganih tegoba do razvoja po život opasnog stanja (anafilaktički šok ).

Za nastanak alergije osim nasljedne sklonosti ( ukoliko je alergičan roditelj vjerojatnost da oboli dijete je veća ), važan je i utjecaj čimbenika iz okoline. Kojim će se putem alergija tijekom života razvijati ne može se reći, jer je to individualno od djeteta do djeteta. Intenzitet alergije može varirati tijekom života, a jedino što pomaže je pravovremeno prepoznavanje, izbjegavanje alergena ( tvari koje izazivaju alergijsku reakciju ), te redovito liječenje uočenih simptoma alergije.

Kod sumnje na alergiju treba u dogovoru s liječnikom napraviti alergološke testove koje treba ponavljati svake 3 godine. Nema dobne granice za prvo alergološko testiranje i ono ovisi o pojavi simptoma alergije prvi puta.

Pretpostavlja se da je broj onih koji nisu prepoznali bolest velik budući da simptomi u početku često podsjećaju na običnu prehladu.

Međutim, ako se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme vjerojatno se radi o alergiji.

Ovisno o alergenima koji ih uzrokuju alergijski rinitis i astma mogu biti sezonski ( peludi ) i cjelogodišnji ( grinje, plijesni , kućni ljubimci ). Alergijski simptomi obično su dugotrajniji i smiruju se uz odgovarajuće liječenje za razliku od obične prehlade koja prestaje spontano.

Preporuka je izbjegavanje iritirajućih tvari kao što su: dim cigarete, parfemi, lakovi za kosu, klorni preparati.

 

KRIŽNA ALERGIJA ( PELUD – HRANA )

Alergičnim osobama u sezoni cvatnje prijeti još jedna opasnost, a to je križna alergija. Preporuka je da oni koji pate od križne alergije konzumiraju kuhano i pirjano voće i povrće budući se termičkom obradom gube učinci križne alergije.

 

PELUD AMBROZIJA

BANANA, DINJA / LUBENICA, KRASTAVCI, TIKVICE

PELUD BREZA

BADEM, BRESKVA, CELER, JABUKA, KIVI, KRUMPIR, KRUŠKA, LJEŠNJAK, MARELICA, MRKVA, ŠLJIVA, TREŠNJA

PELUD PELIN

CELER, MED, MRKVA, SUNCOKRET

PELUD TRAVA

DINJA / LUBENICA, KRUMPIR, LJEŠNJAK, NARANČA, PERŠIN, RAJČICA

 

 

SIMPTOMI ALERGIJE:

SIMPTOMI PREHLADE:

 

napadaji kihanja koji ne donose olakšanje

kihanje je povremeno i donosi olakšanje

začepljenost i osjećaj punoće u nosu, šmrcanje

začepljenost nosa i osjećaj punoće naizmjence pogađaju jednu, pa drugu nosnicu

obilniji vodenasti iscjedak iz nosa

gusti, neprozirni iscjedak iz nosa

suzenje i / ili crvenilo očiju, te svrbež očiju i ušiju

bol u mišićima

smanjenje ili čak nestanak njuha

temperatura

kašalj – rijedak, suh i nadražajan

kašalj – čest i produktivan

bolno grlo

bolno grlo

 

 

BROJKE O ALERGIJAMA

  • 25 % rizik za bolest ako je 1 roditelj alergičar
  • 75 - 80 % povećava se rizik za dijete, ako su oba roditelja alergičari
  • 40 – 50 osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata
  • 15 dana prije cvatnje ( polinacije ) treba početi liječenje peludne hunjavice
  • oko 1 milijun ljudi u RH ima neki oblik alergije koji se obično manifestira alergijskim rinitisom

 

ŠTO SVE MOŽE UZROKOVATI ALERGIJU?

  • pelud ( raznosi je vjetar sa korova, stabla, trava )
  • životinjska dlaka ( hrčak, konj, mačka, pas, zamorac )
  • grinje kućne prašine
  • spore plijesni
  • perje ( guščje, kokošje, pačje, ptičje )
  • ubodi insekata ( komarac, osa, pčela, stršljen )
  • hrana ( jagode, kokošja jaja, limun, mlijeko, orašasti plodovi )
  • lijekovi ( penicilinski antibiotici, analgetici )
  • UV zrake ( alergija na sunce )
  • aditivi ( tvari koje se dodaju hrani u svrhu poboljšavanja tehnoloških i senzorskih svojstava )

 

SIMPTOMI ALERGIJSKE REAKCIJE ( ANAFILAKTIČKOG ŠOKA ):

  • strah
  • bljedilo, cijanoza
  • slabost, umor
  • osip i svrbež
  • otežano disanje, zviždanje u prsima, promukli glas
  • iskašljavanje pjenušavog sadržaja
  • mučnina, povraćanje
  • bolovi u trbuhu, proljev
  • poremećaj rada srca (nepravilan ritam)
  • poremećaj ponašanja i stanja svijesti (dezorijentiranost, agresivnost, nemir, gubitak svijesti)
  • pad krvnog tlaka, zujanje u ušima
  • otekline – lokalizirane ili generalizirane

 

 

KAKO SE AKTIVNO SUPROTSTAVITI ALERGIJI?

 

CILJ JE SAMOPOMOĆ, IZBJEGAVANJE ALERGENA ILI SMANJENJE NJEGOVE KONCENTRACIJE!

 

ALERGIJA NA HRANU

Prvi koji je uočio alergiju na hranu bio je Hipokrat i to na mlijeko. Istraživanja kažu da je oko 1 – 2 % alergično na hranu ili neke njene sastojke.

Do danas se zna za oko 1400 namirnica koje mogu uzrokovati alergiju npr; kravlje mlijeko, kikiriki, školjke, jagode, rajčice, špinat, pšenica, piletina, soja, naranče, jaja.

Međutim, skoro 75 % alergija na hranu otpada na 3 namirnice: kravlje mlijeko, kikiriki i jaja, a najčešći alergeni su bjelančevine.

Namirnice koje se gotovo nikad ne povezuju s alergijama su: jabuke, celer, marelice, breskve, šljive, teletina, kruške, krumpir, trešnje, mrkva, riža.

Kod kupovanja namirnica obavezno pročitajte deklaraciju proizvoda ( kemijski sastav, aditivi, rok trajanja…..), izbjegavajte konzumaciju gotove hrane čiji sastav ne poznajete. Ako jedete van kuće (restoran, u gostima) obavezno pitajte sadrži li hrana koja je servirana tvari na koje je dijete alergično. Alergeni nekih namirnica mijenjaju se termičkom obradom ( povrće, voće ) kao i neki začini. Izbjegavajte davanje nepoznatih lijekova. Ako sumnjate na alergiju, vodite dnevnik prehrane i upisujte što je moguće više o hrani i tegobama nakon konzumacije.

 

ALERGIJA NA KUĆNU PRAŠINU ( GRINJE )

Prašina je prepoznata kao alergen još 1964.g; nakon sve češće uporabe tepiha u kućanstvima kao svojevrsnih skupljača prašine. Grinje su mikroskopski maleni organizmi, a borave u jastucima, tepisima, zavjesama, tapeciranom namještaju.

Bitno je reći da koncentracija alergena grinja nije u izravnoj vezi s količinom prašine. Prašina u vlažnim ( 80% vlage ), toplim ( 25° ) i loše provjetravanim prostorijama bogatija je grinjama.

Smatra se da je alergija na grinje najvažniji pojedinačni činitelj rizika za nastanak alergija.

Redovito provjetravati stan, preporučena vlažnost prostorije je do 60%, a temperature između 14 – 22° C. Izbjegavajte zavjese, tepihe, tapecirani namještaj; posteljinu redovito prati na 60 – 95° C, sušiti na temperaturi 60° barem 2 sata. Tako treba prati i plišane igračke, a treba ih maknuti iz dječje sobe, ali i povremeno preko noći zamrznuti tijekom noći u zamrzivaču. Preporuka je korištenje antialergijske posteljine ili barem presvlaka. Kod kupnje usisavača provjeriti ima li filtar za sitnu prašinu. Kućne biljke odstraniti iz spavaće sobe. Redovito četkati i prati kućne ljubimce, jer i oni sakupljaju prašinu. Kod pospremanja stana dijete neka boravi vani. Idealno mjesto za boravak djece alergične na kućnu prašinu je iznad 1200 m nadmorske visine.

 

ALERGIJA NA PELUD

Od ranog proljeća kad počnu cvasti hrast, breza, trave i drugo, pa sve do prvih jesenskih hladnoća zrak je pun peludi.

Korisno je biti upoznat s peludnim kalendarom. Informirati se treba o aktualnom stanju peludi, planirati godišnji odmor kad je kod kuće sezona peludi. Izbjegavati odlazak u prirodu u vrijeme sunca i vjetra, a ići dan nakon kiše kad je koncentracija peludi najmanja. Redovito se tuširati i prati kosu, prati ruke nakon dolaska kući. Po dolasku kući obavezno presvući odjeću. Izbjegavati otvorene prozore i prekrivati krevete. U vrijeme cvatnje boraviti što manje u prirodi, a biti u neutralnom prostoru. U automobilu zatvoriti prozore; isključiti klima – uređaje i ugraditi filtar za pelud. Kod cvatnje smanjiti tjelesnu aktivnost djece, jer se tada ubrzano diše tako da se udiše veća količina peludi, odnosno vježbati u zatvorenom prostoru. Koristiti šešire, sunčane naočale radi dodatne zaštite od peludi.

Liječenje određuje liječnik. Prva metoda liječenja je izbjegavanje alergena, a zatim se koriste antihistaminici, kapi i sprejevi za nos, aerosoli, kortikosteroidi. Postoji i mogućnost desenzibilizacije koja se provodi u bolnicama, a čija je svrha svjesno izlaganje organizma malim dozama alergena kako bi se uz pomoć imunološkog sustava postiglo da se organizam privikne na određeni alergen, tj. da postane otporan na njega.

 

PROLJEĆE JE DOBA BUĐENJA, KAKO PRIRODE TAKO I LJUDI. POTIČE NAS DA ŠTO VIŠE BORAVIMO U PRIRODI S DJECOM. IPAK, TREBAMO BITI SVJESNI SVIH OPASNOSTI KOJE PRI TOME VREBAJU.                                                                                                                                                                                                                                                                                                    

OTIĐITE U PRIRODU, UŽIVAJTE S DJECOM, ALI BUDITE OPREZNI!

 

VAŽNO!

Ukoliko je dijete koje pohađa vrtić na nešto alergično ili preosjetljivo, obvezno o tome obavijestiti odgojiteljice skupine i zdravstvenu voditeljicu.

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

Kalendar događanja

Studeni 2019
19
Utorak
MEĐUNARODNI DAN PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA DJECE
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

4
Online

19 Studeni 2019
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!