banermali.png
baner001.jpg baner002.jpg baner003.jpg baner004.jpg baner005.jpg baner006.jpg baner007.jpg baner008.jpg baner009.jpg baner010.jpg baner011.jpg baner012.jpg baner013.jpg

UPALE DIŠNIH ( RESPIRATORNIH ) PUTOVA KOD DJECE VRTIĆKE DOBI

Akutne respiratorne bolesti vodeći su problem u predškolskim ustanovama kako u našoj zemlji tako i u svijetu, te im stoga treba posvetiti osobitu pozornost, a najčešće se javljaju u jesen i zimu.

Nakon što dijete krene u vrtić javlja se gotovo neprekidno „ curenje „ iz nosa i kašalj. Iscjedak može biti vodenast ili gust, bistar ili obojen. Kašalj je obično produktivan ( vlažan ) i javlja se radi cijeđenja sekreta niz stražnju stjenku ždrijela u dušnik i bronhe. Opće stanje djeteta većinom je dobro, a nema ni povišene tjelesne temperature.

Akutne respiratorne bolesti najčešći su razlog izostanka djece u prve 3 godine života kod vrtićke djece. Ulaskom djeteta u kolektiv počinje njegovo intenzivno druženje s vršnjacima što dobro utječe na socijalizaciju, ali dovodi i do čestih  infekcija pogotovo gornjih dišnih putova. Roditelji tada često pitaju: „ Što se događa s imunitetom mojeg djeteta?“; tj; „ Postoji li netko u skupini tko je nosilac neke bolesti?“. Odgovor na prvo pitanje je da je s djetetovim imunitetom  sve u redu. Dijete je u svom obiteljskom krugu uglavnom živjelo izolirano od mogućih kontakata s izvorima zaraznih bolesti. Ulaskom u skupinu osobni i grupni kontakti djeteta su intenzivniji i učestaliji. Odgovor na drugo pitanje bi bio da otprilike 1 / 3 ljudi nosi u ždrijelu neku bakteriju koja kod osjetljive osobe ili samog domaćina može u pogodnom trenutku izazvati bolest.

Učestalost obolijevanja smanjuje se u vrtićkoj dobi da bi se u dobi od 5 godina izjednačila s učestalošću obolijevanja djece koja ne idu u vrtić. Razlog tome je sazrijevanje imunološkog sustava čime dolazi do prirodne otpornosti na bolesti.

Još prije desetak godina pedijatri su redovito uzimali briseve i propisivali antibiotike da bi izliječili bolesnu djecu i spriječili širenje zaraze. Na žalost, ta se strategija s vremenom pokazala neuspješnom. Dijete se naime, po završetku antibiotske terapije i povratkom u skupinu vrlo brzo opet zarazi tako da se shvatilo da bez obzira na antibiotike nema očekivanog učinka. Antibiotici osim što liječe upalu remete normalnu bakterijsku floru crijeva. U posljednje vrijeme raste spoznaja o važnosti normalne bakterijske flore crijeva u razvoju imunološkog sustava, te o potencijalnoj ulozi u nastanku alergijskih i autoimunih bolesti.

 

KAKO SPRIJEČITI BOLESTI DIŠNIH PUTOVA?

* REDOVITO I PRAVILNO PRANJE RUKU = VRLO JEDNOSTAVNA I VRLO UČINKOVITA MJERA U SPREČAVANJU I ŠIRENJU BOLESTI

RUKE SE PERU PRAVILNO:

  • podigni rukave da ih ne smočiš
  • namjesti vodu toplo – hladno
  • isperi ruke toplom vodom
  • koristi tekući sapun
  • pravilno operi ruke, isperi ruke od sapuna
  • zatvori slavinu
  • dobro obriši ruke papirnatim ručnikom
  • baci papir u koš za smeće
  • pravilno pranje ruku traje najmanje 30 sekundi

 

* KOD ULASKA DJETETA U SKUPINU OBAVEZNO OPRATI RUKE

* NAKON KIHANJA I KAŠLJANJA OBAVEZNO OPRATI RUKE

* OBAVEZNO PRANJE RUKU PRIJE OBROKA, NAKON UPORABE WC, NAKON BORAVKA NA IGRALIŠTU, NAKON IGRE

* PRIJE I NAKON PROMJENE PELENA

* “ HANDS – FREE PRISTUP “ - RUKE ŠTO MANJE PRINOSITI LICU (OSIM KAD SE JEDE ILI PERE)

 

NE ZABORAVI DA SE VEĆINA BOLESTI DIŠNIH PUTOVA ŠIRI RUKAMA!

 

* REDOVITA PROMJENA ČETKICE ZA ZUBE

  • četkica se obavezno mijenja svaka 3 mjeseca
  • nakon preboljele streptokokne upale grla, a 5 dana po završetku terapije obavezno promijeniti četkicu budući da postoji mogućnost ponovne zaraze (zaostale bakterije na četkici)

 

* PRAVILNO I REDOVITO BRISANJE NOSOVA PAPIRNATIM MARAMICAMA KOJE ĆE SE NAKON UPORABE BACITI U KOŠ ZA SMEĆE I OBAVEZNO PRANJE RUKU

  • što omogućava bolju prohodnost dišnih putova i lakše disanje prehlađenog djeteta, a sprečava i širenje bolesti u skupini

 

* PODUČITI DJECU DA KOD KIHANJA I KAŠLJANJA KORISTE PAPIRNATE MARAMICE KOJE ĆE NAKON UPORABE BACITI U KOŠ ZA SMEĆE I OBAVEZNO OPRATI RUKE

* REDOVITO  PRESVLAČENJE  POSTELJINE

  • posteljno rublje se mijenja tjedno, te prema potrebi
  • svako dijete mora imati svoje posteljno rublje i pidžamu koji se nakon spavanja slažu tako da je površina koja je u kontaktu s djetetom okrenuta prema unutra, pa na taj način nema kontakta i mogućeg prijenosa bakterija s edne posteljine na drugu

 

* ČEŠĆI BORAVAK NA ZRAKU PRIMJEREN VREMENSKIM PRILIKAMA

  • u zatvorenom i grijanom prostoru dolazi do sušenja sluznice dišnih putova, te smanjenja funkcije sićušnih dlačica u nosu koje pročišćavaju zrak koji udišemo
  • stoga je zrak koji udišemo onečišćen i takav odlazi u donje dijelove dišnog sustava, te šteti organizmu
  • izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sluz ( djeci curi nos, suze oči kad je hladno ) i tako se pojačava učinak čišćenja zraka
  • djeca se na otvorenom prostoru više kreću, pa je disanje i strujanje zraka u dišnim putovima brže, a tako se učinkovitije odstranjuju štetne čestice sa sluznice dišnih putova
  • svakodnevno obavezno boraviti na zraku, osim u slučaju guste magle, kiše, jakog vjetra ili neadekvatne odjeće i obuće

 

ČEŠĆE PROVJETRAVANJE PROSTORIJA KROZ 2 – 3 MINUTE U KOJIMA BORAVE DJECA ( PRI TOME DJECU SKLONITI U DRUGI PROSTOR )

* OSIGURAVANJE OPTIMALNE TEMPERATURE  U PROSTORIJAMA GDJE BORAVE DJECA ( 20 – 22 STUPNJA ZA IGRU, 18 STUPNJEVA ZA SPAVANJE ), KAO I VLAŽNOSTI ZRAKA OVLAŽIVAČIMA ZRAKA, INDIREKTNIM OTVORENIM PROZORIMA

PRAVILNO ODIJEVANJE I OBUVANJE DJECE

  • slojevito odijevanje kako se djeca prema potrebi mogu raskomotiti ili utopliti prema potrebi
  • nepotrebno je djeci obući previše odjeće, jer se onda ona znoje
  • dijete kao i sebe treba obući i obuti prema vremenskim uvjetima, a ne prema kalendaru
  • odjeća i obuća ne smiju biti tijesne, uske, sputavati tjelesne pokrete, pritiskati dijelove tijela, izazivati žuljeve i natiske
  • odjeća i obuća ne smiju biti ni prevelike ili preširoke, jer onda padaju s nogu ili se iskrivljuju noge
  • neadekvatna odjeća i obuća loše utječu na djetetovu sigurnost i spretnost

 

* PRAVILNA PREHRANA

  • prehranu treba planirati u skladu s godišnjim dobima i djetetovim uzrastom
  • u zimi se prednost daje agrumima (limun, mandarina, naranča), povrću na salatu ( cikla, zelje ), te grašku, tuni i sušenom voću

 

* UNOS TEKUĆINE

  • S obzirom da je više od pola dječjeg organizma sastavljeno od vode jako je bitno unositi u organizam dovoljnu količinu tekućine ( oko 65 – 70 % ljudskog tijela čini voda)
  • Količina koja se popije ovisi o veličini tijela, fizičkoj aktivnosti, klimi
  • Žeđ treba spriječiti!
  • Potreba za unosom tekućine može se zadovoljiti svježe iscijeđenim voćnim sokom, čajem s limunom i medom, negaziranim pićem ili mlijekom, ali obična voda je uvijek najbolji izbor

 

DNEVNE POTREBE ZA TEKUĆINOM OVISNO O DOBI DJETETA

DOB

( RASPON TJELESNE TEŽINE )

VODA - TEKUĆINA

ML / KG TT

NOVOROĐENČE

( PRVIH MJESEC DANA )

60 ML / KG TT

DOJENČE

( 4 – 10 KG )

100 – 150 ML / KG TT

PREDŠKOLSKO DIJETE

( 10 – 20 KG )

1000 ML + 50 ML NA SVAKI KG TT IZNAD 10 KG TT

ŠKOLSKO DIJETE

( 20 - 50 KG )

1500 ML + 20 ML NA SVAKI KG TT IZNAD 20 KG TT

ADOLESCENTI I ODRASLI

( PREKO 50 KG )

2100 – 3000 ML

 

 

 

* TJELESNA AKTIVNOST

  • doprinosi jačanju imunološkog sustava
  • djeluje na skladan psihofizički razvoj
  • u DV se provodi od 2 godine života do polaska u školu

 

* REDOVITO ODRŽAVANJE ČISTOĆE KAKO VANJSKOG TAKO I UNUTARNJEG PROSTORA  DJEČJEG VRTIĆA SA POJAČANOM HIGIJENOM SANITARNIH ČVOROVA

* REDOVITO PRANJE I DEZINFEKCIJA IGRAČAKA

* REDOVITA DEZINFEKCIJA STOLOVA ZA OBROKE I IGRU DJECE

* REDOVITA DEZINFEKCIJA STOLOVA ZA PREMATANJE DJECE

* ČUVANJE ZDRAVLJA DJETETA JE ZADAĆA I RODITELJA I SVIH KOJI RADE S DJECOM

* DJETETU TREBA NA NJEMU PRIHVATLJIV NAČIN, POŠTUJUĆI NJEGOVA PRAVA I POTREBE UZ OSOBAN POZITIVAN MODEL PONAŠANJA, OMOGUĆITI KVALITETNE UVJETE ZA STJECANJE POZITIVNIH I KORISNIH NAVIKA ZA ZDRAV NAČIN ŽIVOTA.

* USVAJANJE ZNANJA I VJEŠTINA BITNIH ZA ZDRAV NAČIN ŽIVOTA PRIDONOSI I BOLJOJ PREVENCIJI OD BOLESTI.

* NEOPHODNA JE DOBRA KOMUNIKACIJA, TE SVAKODNEVNA RAZMJENA INFORMACIJA IZMEĐU RODITELJA I VRTIĆA O ZDRAVSTVENOM STANJU DJETETA, JER POMAŽE U SPREČAVANJU, RANOM OTKRIVANJU I ŠIRENJU BOLESTI!

 

NAJČEŠĆE BOLESTI SU AKUTNE RESPIRATORNE INFEKCIJE

( ARI )

 

AKUTNE UPALE RESPIRATORNOG ( DIŠNOG ) SUSTAVA IZAZVANE ŽIVIM UZROČNICIMA:

  • VIRUSI – PREKO 85 %
  • BAKTERIJE – OKO 10 %
  • MIKOPLAZME
  • GLJIVICE
  • ARI ČINE 2 / 3 ZARAZNIH BOLESTI
  • ODRASLI OBOLE 3 – 5 PUTA GODIŠNJE
  • DJECA OBOLE I DO 10 PUTA GODIŠNJE

VJEROJATNOST OBOLJEVANJA NAKON IZLOŽENOSTI UZROČNIKU:

  • DJECA 1:1 DO 1:2
  • ODRASLI 1:4 DO 1:5

UČESTALOST OBOLIJEVANJA OD BOLESTI DIŠNIH PUTOVA NE SMANJUJE SE AKO DIJETE BORAVI U KOLEKTIVU KRAĆE TIJEKOM DANA

 

Vlatka Tovernić – zdravstvena voditeljica

Kalendar događanja

Studeni 2019
19
Utorak
MEĐUNARODNI DAN PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA DJECE
BuaXua Calendar

Eko-himna

Brojač posjetitelja


Trenutno

4
Online

19 Studeni 2019
Djecji vrtic "Dugo Selo" @ 2014.
X

Ups!

Nedozvoljeno kopiranje sadržaja!