Jezično-govorni razvoj
Jezično-govorni razvoj odvija se u nekoliko faza, odnosno slijedi razvojnu liniju koja će biti ukratko prikazana u nastavku. U prvih 6 mjeseci života dijete sluša govor ljudi i druge zvukove oko sebe, igra se svojim govornim organima, proizvodi mnoge glasove. Nakon 6. mjeseca života počinje imitirati glasove odraslih te se javlja "slogovanje" (npr. mamama).
U dobi od 9 do 15 mjeseci dijete razumije geste, jednostavne upute i izvršava ih (npr. Daj loptu.). Razumije značenje jednostavnih riječi. Slogovanje sve više nalikuje pravim riječima te naposljetku dolazi do pojave prve prave riječi sa značenjem (najčešće u dobi od oko godinu dana, ali s obzirom da je svako dijete individua za sebe, taj period može varirati od 10 do 17 mjeseci). Dijete imitira nove zvukove/radnje, traži imenovane predmete pogledom, maše "pa-pa", odmahuje glavom za "ne" ili odguruje stvari koje ne želi. Reagira/odaziva se na svoje ime.
U periodu od 15 do 18 mjeseci dijete ima do 20 riječi u svom rječniku, odgovara na pitanje "Što je to?", slijedi jednostavne upute, donosi stvari da ih pokaže drugima. S otprilike 18 mjeseci počinje riječi kombinirati u kratke rečenice (dvočlane iskaze, npr. "Beba papa."). Iz tih rečenica najčešće su izostavljene riječi koje su djeci u tom trenutku nebitne, poput npr. pomoćnih glagola i ta faza naziva se fazom telegrafskog govora.
Između 18 mjeseci i 2 godine dolazi do naglog širenja rječnika (tzv. rječnički brzac; dijete koristi oko 50 prepoznatljivih riječi), imenuje i pokazuje svakodnevne stvari, koristi negacije (ne, nema). Počinje koristiti zamjenice ja, ti, moje. Zna pokazati 5 dijelova tijela, na postavljena pitanja adekvatno odgovara sa "da" ili "ne". Koristi jednu riječ ili kratke fraze za izražavanje emocija.
VAŽNO! Važno je, a za djecu izrazito korisno, sve aktivnosti popratiti govorom, stalno imenovati aktivnosti i predmete iz djetetove okoline. Dobro je u govoru koristiti kraće i jasne rečenice koje su izgovorene pravilno i s naglašenom intonacijom kako bi djeci taj govor bio zanimljiviji, privlačniji i razumljiviji.
Između 2. i 3. godine, dijete počinje proširivati svoje iskaze s dvočlanih na tročlane. Postavlja jednostavna pitanja, počinje koristiti buduće i prošlo glagolsko vrijeme. Sluša kratke priče, lista slikovnice i imenuje slike, uključuje se u dijaloge. Pridružuje iste boje, zna prostorne odnose u, na, ispod, gore, dolje; verbalno uvodi i mijenja temu, izražava emocije te privlači pažnju riječima.
S 3-4 godine dijete povezano priča o stvarima koje su mu se dogodile, priča kratke priče, zna svoje ime, godine. Razumije i izvršava složene naloge (od npr. 3 radnje). S 4 godine prepoznaje osnovne boje, "čita" slikovnice, sluša nešto duže priče. S 4 godine smatra se da je usvojena baza materinjeg jezika, tj. usvojena su temeljna pravila i dijete je ovladalo osnovama jezičnih sastavnica te je sposobno koristiti jezik u komunikaciji na prikladan način.
Do pete godine dijete nauči brojati do 10, rečenice su gramatički pravilne, priča duge priče. U dobi od 5-6 godina izgovor svih glasova je pravilan, dijete se koristi složenim rečenicama, ima usvojenu vremensku orijentaciju (jučer, danas, sutra), javlja se interes za slova i brojeve, zna napisati svoje ime, dolazi do pojave prvih predvještina čitanja (npr. izdvajanje prvog glasa u riječima). Sa 7 godina djetetov rječnik puno je bogatiji (usvajaju se neki apstraktni pojmovi kao što je ljubav, sreća i sl., dani u tjednu su usvojeni). U toj dobi je dijete svjesno svojih jezičnih i govornih sposobnosti. Dolazi do potpunog usvajanja predvještina čitanja (npr. glasovna analiza (slovkanje) i sinteza (spajanje slova u riječ))i slova, uspostavlja se veza slovo- glas te dijete počinje pisati.
Roditelji, ukoliko uočite teškoće u nekom dijelu jezično-govornog razvoja, obratite se logopedu za pomoć kako bi se teškoća na vrijeme dijagnosticirala te pravovremeno započelo s otklanjanjem iste.
Pripremila logopedinja Andrea Adašević
