KRAĆI PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA S DJECOM PREDŠKOLSKE DOBI - IGRAONICA
Cilj programa
Cilj odgojno-obrazovnog procesa kraćeg programa igraonice je osiguravanje djetetove sveopće dobrobiti (osobne, emocionalne, tjelesne, obrazovne i socijalne dobrobiti) te poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djeteta kao i razvoj djetetovih kompetencija (Slunjski i sur., 2014).
Sadržaj kraćeg programa igraonice nije moguće unaprijed propisati. U okviru kraćeg programa - igraonice osigurat će se stimulativno okruženje u kojem će djeca imati slobodu istraživanja i usvajanja različitog znanja, znanja koje je rezultat konkretnih, senzornih iskustava djece, raznovrsnih interakcija s drugom djecom, odgojiteljicom i drugim odraslima, rezultat procesa asimilacije novih informacija i akomodacije usvojenog s novim informacijama (Slunjski i sur., 2014). Dakle, u osmišljavanju odgojno-obrazovnog procesa naglasak će biti na oblikovanju uvjeta i situacija za učenje djece kao rezultat praćenja dječjih aktivnosti, razmišljanja, interesa i potreba stavljajući u prvi plan ono što dijete može učiti u odnosu na svoj razvojni trenutak. Osnaživat će se samopoštovanje i inicijativnost svakog djeteta kroz svakidašnje interakcije djece s odraslima u kojima je prisutno uvažavanje, dobrohotnost i iskazivanje razumijevanja i ljubavi prema djetetu. Poticat će se djetetova samoprocjena različitih situacija, aktivnosti i uradaka.
Nositelj programa
Program provode educirani i stručno kompetentni djelatnici: odgojitelji u suradnji sa stručnim i drugim djelatnicima dječjeg vrtića.
Namjena i vremenik programa
Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u dobi od četvrte godine do polaska u osnovnu školu. Program će se provoditi u 2020./2021. pedagoškoj godini ukoliko epidemiološka situacija bude dopuštala.
Program se provodi na u matičnom objektu DV Dugo Selo u jednoj odgojnoj skupini, od ponedjeljka do petka, s radnim vremenom neposrednog rada odgojitelja od 16.30 do 19.30.
Način realizacije
Naglasak u procesima učenja djeteta bit će stavljen na djetetovu aktivnost, njegovo prethodno iskustvo i individualnost te na socijalnu interakciju kao preduvjetima konstruiranja i sukonstruiranja znanja djeteta (Slunjski i sur., 2014). Ovime se ostvaruju uvjeti za razvoj i učenje djeteta kroz igru, razvojno primjerene aktivnosti i socijalne interakcije poštujući pri tome djetetovu individualnost, njegove potrebe, interese i iskustvo.
Bitni aspekti rada
- poticati cjeloviti razvoj, odgoja i učenja djeteta te očuvanje zdravlja
- jačanje psihološke otpornosti djece - uopće i vezano za pojavu epidemije korona virusa
- omogućiti istraživanje, otkrivanje i aktivno učenje djeteta, poticati stvaranje i izražavanja djeteta u različitim izražajnim formama
- osigurati kvalitetne odnose, suradnju i toleranciju među djecom, između odraslih i djece
- omogućiti i osigurati demokratično življenje, aktivno sudjelovanje i suodlučivanje djeteta
- fleksibilnost odgojno-obrazovnoga procesa u vrtiću, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom
- spremnost i pripremljenost za primjereni prihvat djeteta i postizanje kontinuiteta njegova razvoja, odgoja i učenja
- objektivno analiziranje i osvješćivanje konkretnih uvjeta u kojima se odgojno -obrazovna praksa provodi, unaprjeđivati ukupno prostorno-materijalno i socijalno okruženje, vremensku organizaciju i komunikaciju
- osigurati uvjete za punu emancipaciju kreativnih karakteristika djeteta
- osvijestiti ulogu odgajatelja u procesu dječje igre
- unaprjeđivanje dječjih vještina, navika, kompetencija i cjelokupnog razvoja putem raznovrsne, kreativne igre i otklanjanje određenih socijalnih i emocionalni poteškoća putem igre (refleksije s djecom i stručnjacima)
- djelovati na poticanju cjelovitog razvoja djeteta kroz područje matematičkih kompetencija i osnovnih kompetencija u prirodoslovlju.
- ukazati na značaj i važnost rane intervencije, organizacija i provedba intervencijskih aktivnosti (praćenje i procjene razvojnog statusa djece, tretman djece s posebnim potrebama)
Način vrednovanja
- kroz dnevna, tjedna, tromjesečna, godišnja planiranja i zapažanja
- kroz protokol o praćenju odgojno-obrazovnog procesa
- kroz upitnik za roditelje - doživljaj programa od strane roditelja (njihovi upiti/dileme o kvaliteti realizacije programa)
- putem ankete za djecu, polaznike programa o njihovom doživljaju programa
- kroz intervizijske razgovore odgojitelja
Literatura:
1. Slunjski i sur. (2014). Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Republika Hrvatska.